Evo što trebate učiniti u slučaju ovrhe

Ako nijedna strategija upravljanja osobnim financijama nije urodila plodom pa se dužnik pogubio u izračunu prihoda i rashoda ili se dogodila “viša sila” kao što je gubitak posla, bolest ili neka druga nevolja, što je rezultiralo ovrhom primanja, potrebno je znati na koji način najbrže pohvatati konce i spasiti što se spasiti da.

Izuzeci koji nisu pod zaštitom

Kod ovrhe Fina preko OIB-a osobe “sjeda” na sve račune: tekuće, žiro i štedne, u svim bankama, i za to joj ne treba suglasnost ovršenika. Ako na računu ima više novca nego što iznosi dug, izdaje nalog banci da prenese iznos u visini duga, podmiri ga i račun nije u blokadi. No, ako je na računu nedovoljno sredstava da se podmiri dug, račun se blokira. Može se odblokirati ako dužnik podmiri dug i sve popratne troškove.

U trenutku kad dozna za blokadu, dužnik u banci u kojoj ima račun ili nekoj drugoj treba otvoriti zaštićeni račun na koji će mu sjedati tri četvrtine plaće – dio primanja koji je zakonom zaštićen od ovrhe, osim u slučaju izuzetaka. Na žalost, ako je dužnik prije 17. lipnja 2008. dao pisanu suglasnost da mu se može ovršiti cijela plaća, ne može se nikako zaštititi od toga. Isto tako, od ovrhe nad nekretninama zaštićeni su dužnici čiji je dug niži od 20 tisuća kuna, a nije nastao iz ugovornog odnosa u kojem je jamčio hipotekom. No, opet ima izuzetak: ovrha nad nekretninom može se provesti za dugove “režija” ako su pravni poslovi za njih ugovoreni prije 3. kolovoza 2017.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Kakva je procedura otvaranja zaštićenog računa?

Dužnik ga otvara nakon što ispuni obrazac Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe i preda ga Fini, a ako prima sredstva na više računa banaka, za svaku mora ispuniti poseban obrazac.

Ako je ovršenik obrtnik, slobodno zanimanje ili OPG-ovac, vjerovnik mu može ovršiti cjelokupna mjesečna primanja jer ih zakon ne tretira kao plaću. Za njih ne postoji zaštićeni dio primanja.

Pokušaj dogovora

Ono što bi dužnik trebao napraviti jest svakako provjeriti je li posrijedi neosnovana ovrha: postoji li uistinu dug ili ga je platio, a vjerovnik “zametnuo” njegov račun, je li nastupila zastara, u slučaju da vjerovnik dulje razdoblje nije pokretao nikakvu pravnu radnju (za različite vjerovnike zastarni rok je drukčiji) te je li možda posrijedi neuredna dostava rješenja o ovrsi. U tom slučaju ima osnove za žalbu kojom može tražiti obustavu ovrhe i ukidanje klauzule njezine pravomoćnosti.

No, u slučaju da je potraživanje osnovano, a ovrha nastupila, preostaje mu još pokušaj osobnog obraćanja vjerovniku i dogovora oko otplate. Vjerovnici često pozivaju upravo na to – vrijedi barem pokušati.

Izuzeća od ovrhe:

Prema Ovršnom zakonu ovrha se ne provodi na sljedećim novčanim sredstvima:

• primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja

• naknadama štete nastalima zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti

• naknadama štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja

• primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju

• primanjima po osnovi socijalne skrbi

• primanjima po osnovi privremene nezaposlenosti

• primanjima po osnovi dječjega doplatka

• primanjima po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima

• naknadama za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika

• primanjima po osnovi odličja i priznanja

• rodiljnim i roditeljskim novčanim potporama, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno (primanja prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama)

• utvrđenim iznosima za uzdržavanje djeteta uplaćenim na poseban račun kod banke

• naknadi troškova za službeno putovanje i naknadi troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte javnog prijevoza)

• daru za djecu do 15. godine života (600 kn) i potpori za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (3326 kn)

• naknadi za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda

• potpori zbog invalidnosti radnika (2500 kn godišnje) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (2500 kn godišnje)

• potpori za slučaj smrti radnika (7500 kn) i smrti člana uže obitelji radnika (do 3000 godišnje), do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u slučaju isplate djeci radnika zbog smrti radnika, potpora je u cijelosti izuzeta od ovrhe)

• ostalim primanjima izuzetim od ovrhe po posebnim propisima (npr. novčane potpore prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji).

Zaštita drugog dohotka prema posebnim propisima koji imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja ovršenika:

U slučaju da se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina ni primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao ni primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, mogu se zaštiti od ovrhe koja se provodi na novčanim sredstvima u dijelu od dvije trećine primanja, a maksimalno dvije trećine prosječne neto plaće.