Na papiru, u tablici nacrtanoj rukom ili u naprednoj “excellici”, svejedno je. Bitno je da svako kućanstvo, činila ga jedna osoba ili velika obitelj, ima uvid u prihode i rashode. I da konačan izračun ne započinje znakom minusa. To je najjednostavnija matematika, ali njoj treba prilagoditi stil života. Kako?
Postoji nekoliko prijedloga prema kojima se mogu rasporediti životni troškovi za održivo preživljavanje: jedno od njih navodi da više od 50 posto ne bi smjelo ići na troškove hrane i stanovanja (to može biti i stambeni kredit plus režije), 20 posto bi trebali biti ciljevi (štednja, osiguranje, otplata nekog drugog duga i slično), a preostalih se 30 posto treba rasporediti na varijabilne troškove koji uključuju putovanja, rekreaciju, zabavu, izvanredne izdatke...
Pregršt je savjeta kako se othrvati dodatnoj potrošnji na dnevnoj bazi: od odlaska u kupnju s popisom i nikako gladni, do izbjegavanja kupnje namirnica koje su izložene na policama u visini očiju jer su strateški postavljene da se prije prodaju. Bolje su i tjedne nabave od dnevnih i općenito kupnja većih količina isplativija je od kupnje na malo. Umjesto obroka u restoranima, povoljnije je ponijeti spremljeno jelo od kuće.
Sve je učestalije i dijeljenje prijevoza do posla pa kolege dijele troškove goriva i umjesto u nekoliko automobila idu jednim, a na sličan način dijele se i troškovi odlaska na udaljenije destinacije. Zamjena domova za odmor umjesto hotela i najma također je opcija za one kojima ne smeta vrzmanje stranaca po kući. No, ovo je stvarno prostor osobne slobode i kreativnosti!
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
