Rizici kojima je izložen sektor financijskih usluga smanjili su se u trećem kvartalu 2021. u odnosu na prvi kvartal i razina im je umjerena, zaključak je Hanfina „Makroprudencijalnog skenera rizika“ koji kvartalno prati izloženost sektora koje nadzire regulator financijskih usluga.
- Nakon prošlogodišnje epizode značajnih izlazaka ulagača iz investicijskih fondova u prvom valu pandemije i uspješnog odgovora investicijskih fondova na postavljene zahtjeve, likvidnosni su pritisci prigušeni, a fondovska industrija se u potpunosti oporavila od sistemskog događaja uz posljedično povećanje zaliha likvidnosti. Krajem rujna 2021. visoko kvalitetna likvidna imovina bila je više nego trostruko veća od mjesečnih bruto odljeva te je iznosila 26 posto ukupne imovine investicijskih fondova, dok su uplate i povlačenja iz fondova bili uravnoteženi – pojašnjavaju analitičari.
I prosječna likvidnost društava za osiguranje također se zadržala na razmjerno visokoj razini, iako se pojedina društva bitno razlikuju po razini likvidnosti.
- Gospodarski oporavak snažniji od očekivanog odrazio se u rastu profitabilnosti leasing i osiguravajućih društava u dijelu neživotnih osiguranja, dok su realni prinosi fondovske industrije s obzirom na inflacijske pritiske potisnuti. U pandemijskim okvirima odlična turistička sezona potpomogla je rast novozaključenih leasing ugovora što je, uz postupan istek moratorija, doprinijelo djelomičnom oporavku i stabilizaciji poslovanja leasing društava te rastu povrata na imovinu koji je krajem rujna 2021. iznosio 2,1 posto – navodi se u publikaciji.
U prvih devet mjeseci 2021. broj novozaključenih leasing ugovora bio je za 31,3 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2020., dok im se vrijednost povećala za 23,3 posto na godišnjoj razini. No taj je porast samo djelomično anulirao utjecaj koronakrize budući da su broj i vrijednost novih ugovora još uvijek za četvrtinu niži u odnosu na pretpandemijske razine.
Istodobno se tijekom 2021. značajno oporavila i profitabilnost društava za osiguranje u dijelu neživotnih osiguranja pa je krajem rujna 2021. povrat na prosječnu imovinu osiguranja neživota iznosio 3,2 posto što odgovara trogodišnjem prosječnom povratu u razdoblju prije krize. Za razliku od neživotnih osiguranja, profitabilnost je u životnim osiguranjima i dalje je u padu pod naglašenim utjecajem produljenog okružja niskih kamatnih stopa.
- Ipak, bojazni oko intenziviranja broja prijevremenih raskida i otkupa polica osiguranja života zasad nisu ostvarene ponajprije zbog nastavka relativno povoljnih uvjeta na tržištu rada i nakon ukidanja velikog dijela mjera potpore gospodarstvu – zaključuju u Hanfi.
Iako investicijski fondovi i dalje bilježe pozitivne prosječne realne prinose, koji su s obzirom na rastuću inflaciju usidreni na razinama manjim od jedan posto, heterogenost realiziranih prinosa znatno se povećava ovisno o profilu rizičnosti fonda. Tako fondovi s većom alokacijom imovine u dionice ostvaruju i bitno više prinose, dok konzervativne strategije ulaganja ne ostvaruju zadovoljavajuće povrate, što će se zadržati barem do normalizacije monetarne politike i rasta kamata.
- Stoga niži prinosi i dalje motiviraju društva za upravljanje fondovima da se pri alokaciji ulaganja postupno više okreću inozemnim tržištima i rizičnijim klasama imovine – kaže regulator koji je nedavno izrekao i mjeru PBC Croatia osiguranju upravo na tu temu.
I kod mirovinskih je fondova ostvareni prinos bio proporcionalan stupnju rizičnosti ulaganja pa su krajem rujna 2021. obvezni mirovinski fondovi kategorije A ostvarili godišnji prinos od 13,7 posto, dok su kategorije B i C ostvarile prinose od 7,06 posto, odnosno 1,26 posto na godišnjoj razini.
- Unatoč gospodarskom oporavku koji je bio snažniji od inicijalnih očekivanja, krajem 2021. godine u makroekonomskom su okružju i dalje izraženi rizici vezani uz pogoršanje fiskalne pozicije povezane s fiskalnim odgovorom na pandemijske zdravstvene i ekonomske posljedice. Ovi rizici su dodatno naglašeni iz perspektive sektora financijskih usluga zbog visoke alokacije ulaganja sektora u državne dužničke vrijednosne papire čija se vrijednost može smanjiti u slučaju rasta kamatnih stopa, bilo zbog rasta bezrizičnih stopa ili još uvijek globalno potisnute premije rizika – pojašnjavaju analitičari.
Na normalizaciju monetarne politike i rast bezrizičnih kamatnih stopa značajno utječe rast te neizvjesnosti vezan uz karakter i trajanje inflacijskih pritisaka. Istodobno, ističu, vrednovanja na globalnim dioničkim tržištima nastavljaju biti odvojena od poslovnih pokazatelja pa rizik iznenadne snažnije globalne korekcije cijena ostaje povišen. Dođe li do korekcije cijena na svjetskim financijskim tržištima to će se preliti i na domaće tržište kapitala, strukturno obilježeno niskom likvidnošću, što bi povećalo izloženost sektora financijskih usluga tržišnom riziku s negativnim posljedicama na prinose. Indeks TILDA koji govori o likvidnosti domaćeg tržišta kapitala oporavlja se još od 2015., uz oscilacije, te nije značajnije niti dugoročnije smanjen niti u razdoblju koronakrize.
- Međutim, istodobno je sama razina likvidnosti i nadalje razmjerno niska, posebno u usporedbi s drugim sličnim tržištima kapitala. Zbog višestruke važnosti likvidnosti za nesmetano funkcioniranje tržišta, ali i apsorpciju sistemskih šokova, kvantifikacija i redovno praćenje pokazatelja likvidnosti tržišta kapitala nužan je korak u analizi strukturnih uzročnika tržišnih kretanja koji omogućuje pravovremenu reakciju regulatora s ciljem zaštite stabilnosti ne samo tržišta, nego i financijskog sustava općenito – poručuju iz Hanfe.