Poslovanje s Rusijom uvijek je bilo izazovno i usko povezano s političkim odnosima, a unatoč uvriježenom mišljenju da naše gospodarstvo zaoštravanje odnosa s Rusijom zbog Ukrajine od prije osam godina nije bitnije pogodilo, statističke brojke pokazuju drugačije. Rekordne razine robne razmjene s Rusijom zabilježene su prije hrvatskog ulaska u EU i uvođenja sankcija. U 2012. hrvatski su gospodarstvenici izvezli roba vrijednih 331 milijuna eura, a uvoz, dominantno ugljikovodika i sirovina, premašio je 1,13 milijarde eura.
Prošle godine konačno je pokrenut vidljiv oporavak – izvoz je u jedanaest mjeseci za koje DZS ima podatke iznosio 181 milijuna eura, a uvoz 441 milijuna. Porastu uvoza pridonijele su i vrijednosti energenata, odnosno njihov rast, dok u izvozu pridonosi ponajviše potražnja za lijekovima, inače najvažnijeg hrvatskog izvoznog proizvoda na ruskom tržištu.
Još je rano za ozbiljnije procjene mogućih efekata, no geopolitička i sigurnosna zbivanja nakon ruskog priznanja separatističkih regija i prvih sankcija koje su uslijedile ponovno će dovesti u pitanje robnu razmjenu. Razvoj događaja s velikom pozornošću prate sve tvrtke koje su povezane s tim tržištem.
EU, SAD i Velika Britanija u okviru prvih mjera sankcioniranja Rusije usmjerile su se ponajprije na ograničenje njezina pristupa tržištu kapitala te na nekoliko ruskih banaka. Među "označenim" bankama nisu dvije ruske banke koje su načelno zanimljive iz hrvatske perspektive zbog njihove uloge u Fortenova grupi, u kontekstu financiranja i vlasništva. Što o cijeloj priči s objavljenim ili eventualnim dodatnim sankcijama kažu u upravi Fortenove?
– Vezano uz pitanje mogućeg utjecaja sadašnjih i potencijalnih novih sankcija koje Europa najavljuje u odnosima s Rusijom, Fortenova grupa ne očekuje njihov negativan utjecaj na poslovanje – ističu u odgovoru na naš upit.
Banke u ruskom vlasništvu u Fortenova grupi, kažu, nemaju većinska upravljačka i vlasnička prava, ona su ispod 50%, a drugi najveći dioničar kompanije su domaći, hrvatski vlasnici. – Fortenova grupa ima stabilnu kapitalnu strukturu, u kojoj financiranje predvode američki investitori HPS Investment Partners te se ne očekuje utjecaj sankcija ni na sadašnje ni na buduće financiranje Grupe – objašnjavaju.
Uz financijski sektor u ovom trenutku zaoštravanja odnosa s Rusijom u fokusu je i opskrba ruskim plinom. Prema podacima koje je nedavno iznio premijer Andrej Plenković, Hrvatska iz Rusije nabavlja oko 22 posto plina, a uvoz plina najviše određuje poslovanje kutinske Petrokemije, kojoj plin predstavlja sirovinu. Već je prošlogodišnji rast cijena Petrokemiji zadao ozbiljan udarac od kojega se još nije oporavila. Na upit o mogućim utjecajima najnovijih događanja predsjednik uprave Davor Žmegač kako je nabava ključnih sirovina ipak disperzirana, čime je smanjen rizik za ukupno poslovanje.
– Ovog trenutka Petrokemija je u stabilnom proizvodnom ciklusu i zadovoljava kompletnu potražnju na tržištu, a nabava plina je osigurana stabilnim ugovorima – ističe Žmegač, dodajući da, kao i svi EU proizvođači mineralnih gnojiva, i Petrokemija ima rizike u odnosu na aktualnu volatilnost energetskog tržišta. Jedan od suvlasnika Petrokemije je PPD, koji je i jedan od opskrbljivača plinom, a u javnosti ih se povezuje s Rusijom. No, u toj kompaniji kažu kako je za njih Gazprom jedan od dobavljača te za sada nema naznaka teškoća u poslovanju. Prema ranije dostupnim podacima, iz ruskih izvora PPD osigurava oko 40 posto svojih količina, a većinu nabavlja na nekome od šest europskih plinskih burzi.
Solinska grupacija Ad Plastik u Rusiji ima vlastite tvorničke pogone u kojima zapošljava oko 700 radnika. Predsjednik Uprave Ad Plastika Marinko Došen kaže kako za samo poslovanje u ovom trenutku sankcije nemaju utjecaja, jer cjelokupna proizvodnja u tamošnjim tvornicama obuhvaća lokalno tržište. Trenutačno je glavna briga tečaj i slabljenje rublja. Farmaceutski proizvođači JGL i Pliva zasad ne očekuju veće probleme u plasmanu na ruskom tržištu, jer posrijedi su proizvodi koji nisu obuhvaćeni sankcijama. U JGL-u su već iskusili krizu ukrajinsko-ruskih odnosa, a glavna im je briga njihovih 50-ak zaposlenika u Ukrajini te više od 200 u Rusiji.
VIDEO: Usporedili smo cijene žičara u Europi: Put do Sljemena turisti će plaćati kao u francuskim Alpama.