Godina obilježena krizom i velikim brojem afera

Prošlu ćemo godinu, osim po gospodarskoj krizi koja je pogodila kako svjetsko, tako i hrvatsko gospodarstvo, pamtiti i po cijelom nizu afera koje su izbile u hrvatskim tvrtkama, ali i društvu općenito. Financijski je sektor relativno dobro podnio udar recesije te ga je zaobišla sudbina europskih bankarskih tržišta, no to prije svega treba zahvaliti stabilnosti hrvatskog bankarskog sustava te opreznoj monetarnoj politici HNB-a, koja je često bila na rubu sukoba s nositeljima fiskalne politike. U toj je situaciji Vlada većinu vremena djelovala izgubljeno pokušavajući riješiti probleme koji su nicali kao gljive poslije kiše, što je na kraju rezultiralo uvođenjem kriznog poreza, kolokvijalno nazvanog haračem, kao i podizanjem stope PDV-a sa 22 na 23 posto, i čak tri rebalansa državnog proračuna.

Kao rezultat svega prošle smo godine tako zabilježili prosječan pad BDP-a od šest posto, pad industrijske proizvodnje od devet posto, rast nezaposlenosti na godišnjoj razini od 21 posto te vanjski dug koji uskoro nećemo moći pokriti vrijednošću proizvedenih dobara. Osim uvođenja kriznih poreza i novih udara na standard građana, prošlu je godinu obilježio i velik broj afera koje su izašle iz Pandorine kutije koju je svojim odlaskom otvorio bivši premijer Ivo Sanader, a njegova nasljednica Jadranka Kosor odlučila ne zaustavljati otkrivanje korupcije, kriminala i pronevjera koji su se godinama skupljali u tvrtkama u pretežno državnom vlasništvu.

Na površinu su izlazili problemi jedan za drugim, od afere Kamioni kojom je državni proračun oštećen za više od 10 milijuna kuna, preko HEP-a, čiji su čelnici kupovali struju za 80 eura, a prodavali je po 20 eura, do koprivničke Podravke u kojoj je afera dovela do smjene potpredsjednika i ministra gospodarstva u vladi Jadranke Kosor Damira Polančeca. Godinu je obilježio i neuspješan pokušaj privatizacije posrnulih hrvatskih brodogradilišta te čitav niz afera u sektoru ministra prometa Božidara Kalmete koji je, unatoč teškim željezničkim nesrećama i bojenju tunela po višestruko višim cijenama ostao u ministarskoj fotelji, no upitno je do kada. Trgovina, koja je dosad u Hrvatskoj funkcionirala kao jedna od vodećih gospodarskih grana, doživjela je prvu žrtvu. Bjelovarski Pevec je, prije svega zbog vlastite loše poslovne politike i nerazumnog širenja, krahirao na samom kraju godine i ostavio na ulici nekoliko tisuća radnika. Žalosno je što je sam Zdravko Pevec mjesecima otežavao spas te tvrtke izmišljajući vjerovnicima strateške partnere iz inozemstva kupujući vrijeme u kojem se možda moglo i nešto pozitivno učiniti.

Turistička sezona ostala je jedna od rijetkih relativno svijetlih točaka u ovoj godini, prije svega zbog lijepog vremena koje nas je poslužilo gotovo do početka listopada, pa se uz dobru posezonu nisu ispunila proročanstva o padu od 20 posto u odnosu na godinu prije.