Približno 20 tisuća zaposlenih manje i oko 17 tisuća nezaposlenih više prva je vidljiva cijena izolacije, ograničavanja kretanja i karantene na tržištu rada. Hrvatska je svoju zaposlenost odlučila čuvati masovnim državnim intervencijama koje u prvom mjesecu primjene obuhvaćaju dvije trećine svih zaposlenih u realnom sektoru, odnosno 560 tisuća od približno 950 tisuća zaposlenih kod poduzetnika.
Inače, Hrvatska je godinu ranije imala oko 130 tisuća aktivnih poduzetnika, s tim što mjere ne smiju koristiti javna i državna poduzeća te svi oni gdje je država suvlasnik s više od 25 posto. Većinu hrvatskih poduzetnika, njih nešto više od stotinjak tisuća s približno 255 tisuća zaposlenih čine mikro poduzeća do deset zaposlenih.
Druga velika skupina poduzetnika su desetak tisuća malih poduzeća s oko 240 tisuća zaposlenih radnika i po svemu sudeći glavni korisnici vladinih mjera za čuvanje radnih mjesta su mikro i mala poduzeća – njih oko 96 tisuća kojima će naredna tri mjeseca, ako blokada i pad gospodarskih aktivnosti potraje toliko, država isplatiti oko osam milijardi kuna! Velike tvrtke zapošljavaju oko 260 tisuća radnika, a srednje velika poduzeća oko 184 tisuće!
U obrtu je zaposleno još oko 160 tisuća radnika te oko 20 tisuća u slobodnim profesijama te su i oni uključeni u mjeru, no nisu neprofitne organizacije sa približno 26 tisuće zaposlenih. Procjenjuje se da bi Hrvatska ove godine mogla izgubiti oko 5 posto BDP-a, što bi se moglo relativno brzo nadoknaditi ako pandemija zastane.
VIDEO: Andrej Plenković: Donijet ćemo zakon koji će obustaviti ovrhu nad novčanim sredstvima
– Nismo dobili informaciju da je ijedna tvrtka u industriji obustavila rad. Ne samo da industrijske tvrtke rade normalno, nego su pojedine uključile treću smjenu ili rade pojačano kao u prehrambenoj industriji – ističe Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Dio radnika radi od kuće, ima smanjenja proizvodnje, ali ni izdaleka onako kako to sugeriraju poslodavačke udruge. Novosel podsjeća da su uslužni sektor i turizam pod odlukama o zabrani rada.
Velimir Šonje, vlasnik Arhivanallitike procjenjuje da dosadašnje državne intervente mjere dosežu oko 10 posto BDP-a, s tim što najveći udio (6,5 posto) otpada na kreditne garancije i druge sheme. Izravni fiskalni učinak mjera na proračun Šonje procjenjuje na 2,3 posto BDP-a što je, veli, snažno za zemlju s malim fiskalnim kapacitetom. Samo Njemačka i SAD imaju veći fiskalni učinak mjera od Hrvatske (4-5 posto), dok je izravni fiskalni učinak mjera u Francuskoj ili Italiji oko jedan posto, a Mađarskoj samo 0,4 posto.
U većini zemalja gro pomoći poduzenicima čine kreditne linije i jamstva. Padne li hrvatski BDP oko pet posto na godišnjoj razini, kako procjenjuju domaći izvori, korona bi mogla izbrisati oko 35 tisuća radnih mjesta, no prerano je za preciznije prognoze. I da nije bilo pandemije, podaci za siječanj i veljaču ove godine upućivali su na određeno usporavanje hrvatske ekonomije, a takve su bile i ranije prognoze. Prvi kvartal ove godine mogao bi se tako vrtjeti oko nule, no ozbiljni gubici nastupit će s drugim kvartalom jer su za Uskrs izostale nepregledne kolone turista i putnika...
Postojeći, u osnovi velik broj zaposlenih s obzirom na okolnosti (usporedbe radi u Austriji je do početka travnja broj zaposlenih pao za 150 tisuća, a nezaposlenih povećao za 200.000), nije precizan pokazatelj trenutnog radnog angažmana. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo cijelo vrijeme bilježe povećanje zaposlenosti te sada imaju oko dvije tisuće zaposlenih više nego što su imali u veljači, a od travnja mjeseca broj novoprijavljenih radnika, lagano raste i u turizmu, građevini, trgovini te prijevozu i to za oko pet tisuća u odnosu na sredinu ožujka. Među njima je i jako puno radnika koji su otpušteni u prvom valu, ali su ih tvrtke vratile nazad nakon što je država i za njih najavila potpore.
VIDEO: Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kada bi mogla završiti pandemija
MMF procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo zbog oslonjenosti na turizam i potrošnju ove godine pasti čak devet posto, no iduće bi uslijedio oporavak i plus od 4,9 posto. Svjetska banka, pak, vjeruje da će pad u ovoj godini biti 6,2 posto, dok bi oporavak u idućoj trebao donijeti 4,6 posto rasta. Za gospodarske prognoze upitali smo i neke poduzetnike.
Belje
Mljekara radi u tri smjene sedam dana u tjednu
– Proizvodnja domaće hrane i sljedivost “Od polja do stola” strateške su odrednice poslovanja Belja koje su se u ovim izazovnim vremenima pokazale izuzetno bitne za hrvatsko gospodarstvo. Do sada smo posijali 65 posto planiranih površina pod kukuruzom, završili sjetvu šećerne repe i suncokreta. Svi naši kombajni i priključni strojevi su prošli zimski remont i spremni su za žetvu. U naše dvije tvornice u Dardi i Ivanić Gradu u ožujku smo proizveli najviše stočne hrane u povijesti Belja – kažu u tvrtki Belje plus.
Upravo im vlastita proizvodnja stočne hrane omogućava, dodaju, kvalitetnu i kontinuiranu ishranu životinja na farmama. Na 25 farmi Belja trenutno je 10.000 krmača, 50.000 komada prasadi i 4000 muznih krava. S kooperantima, u uzgoju imaju i 80.000 komada tovljenika i 14.500 grla tovne junadi. Domaće mlijeko s vlastitih farmi svakodnevno dolazi u mljekaru Belje koja radi u tri smjene 7 dana u tjednu i proizvodi ABC sir, svježe sireve i polutvrde sireve. Proizvodnja trajnih suhomesnatih proizvoda fokusirana je na domaću dimljenu slaninu za kojom vlada velika potražnja. Svakodnevno se radi i u vinogradima. Samo u proizvodnji vina bilježe pad potražnje, i to zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata.
– Mi kontinuirano proizvodimo domaću hranu koja dolazi s naših oranica i farmi diljem Baranje i središnje Hrvatske i to zahvaljujući našim iznimno odgovornim i predanim zaposlenicima. Pozivam potrošače da kupuju domaću hranu. Svega će biti dovoljno. Sve dosadašnje mjere kojih se pridržavaju i građani i poslovni subjekti omogućile su adekvatno upravljanje ovom krizom – kaže Davor Bošnjaković, direktor Belja plus d.o.o..
Čateks
Proizvodnja zaštitne odjeće sad je jedini spas
Direktor tekstilne tvrtke Čateks iz Čakovca Davor Sabolić kaže da su proizvođači odjeće u tekstilnoj industriji bili prvi na udaru. Zatvorene su trgovine, izgubili su sav promet ako otprije nisu imali on-line dućane. Smanjuju se narudžbe, otežana je dobava sirovina i materijala.
– Proizvodnja zaštitne odjeće je u ovoj situaciji jedino mogla kompenzirati značajnije gubitke tako da se preorijentiala na proizvodnju zaštitne medicinske opreme za kojoj je enormna potražnja a domaćem i inozemnom tržištu. No postupak certifikacije iziskuje dosta vremena – kaže Sabolić.
U Čateksu osjećaju velik pad u programu za vojne namjene, dok u medicinskom programu bilježe snažan rast.
– Najveći problem u tekstilnoj industriji je manjak likvidnosti. Rijetki su oni koji imaju barem malo rezervi iz ranijih godina s kojima će prebroditi krizu – smatra Sabolić.
Šestan-Busch
Dva tjedna kod kuće, sad se radi u dvije smjene
– Otkazani su svi sajmovi, zato pronalazimo druge načine kako do kupaca, šaljemo im uzorke i nove informacije. Svi smo u iščekivanju. Cijela ova situacija nam ukazuje na to da Hrvatska definitivno mora što hitnije ući u eurozonu – kaže Alojzije Šestan, direktor tvrtke Šestan-Busch iz Preloga, koja proizvodi zaštitnu vojnu opremu.
Zapošljava 80-ak radnika. Dva tjedna radnici su bili kod kuće, no kako treba ispuniti narudžbu za Litvu, ponovno se radi u dvije smjene.
– Kontaktiramo tvrtke diljem svijeta, nitko ne zna što će se dogoditi. Trenutno smo na dva velika tendera, za koje se nadamo da ćemo ih dobiti, pa da za ovu godinu imamo osiguranu proizvodnju. Sli ne daj Bože da ova kriza potraje duže od mjesec dana – ističe Šestan.
VIDEO: Kako razgovarati s djecom o koronavirusu?
Žito grupa
Prodaju ćemo preusmjeriti na bliža tržišta
Od ukupno 1500 zaposlenika Žito grupe, njih gotovo 90 posto vezano je za proizvodnju hrane, pa svi oni rade gotovo uobičajenim rasporedom i dinamikom. Sjetva je u punom jeku, proizvode strateške namirnice kao što su brašno, ulje, stočna hrana...
- Nismo osjetili pad potražnje. Kao i sve izvozno orijentirane tvrtke (40 % izvozimo) osjetimo logističke probleme u prijevozu, opskrba određenih tržišta, primarno Italije, ide malo sporije nego prije. No, pronalazimo alternativna tržišta – kaže Josip Bičvić, član Uprave Žita d.o.o.
- Proizvođač smo hrane, kako za ljude, tako i za životinje, pa ne očekujemo značajnije direktne posljedice krize na potražnju i prodaju naših proizvoda. Najveće probleme osjećamo u logistici te ćemo biti primorani preusmjeriti prodaju na neka bliža tržišta. Ova kriza će neizbježno promijeniti i mnoge navike i prakse vezane za rad od kuće, rad na daljinu, općenito putovanja i slično, gdje smo kao i druge tvrtke počeli znatno više koristiti nove tehnologije, i tako planiramo nastaviti – rezimira Bičvić.
AB Gradnja
Obnova Zagreba dala bi zamah građevinarima
Karlovačka AB Gradnja ima trenutno otvoreno 10-ak gradilišta diljem Hrvatske. Od jadranske obale do lokacija na kontinentu, pa i u Zagrebu, grade trgovačke centre, vrtiće, skladišta, objekte za turističku svrhu, stambene komplekse. Sve su to projekti započeti krije korona-krize.
– Nitko nije ostao bez posla jer posla imamo. Na gradilištima poštujemo sve mjere zaštite. Plaće radnicima nisu smanjivane. No, sigurno je da će ubuduće doći do problema, da će posla biti manje, obzirom da su i gradovi, općine, pa i država najavili da će se raditi samo nužno – kazao nam je Damir Pintarić, voditelj operative u karlovačkoj građevinskoj tvrtki AB Gradnja.
Direktorica AB Gradnje Marija Janžetić kazala nam je da tvrtka već par godina ima između 140 i 150 radnika, da za sve ima posla i nada se da će uspjeti zadržati sve zaposlene.
- Pravu ćemo situaciju znati na jesen. Na budućnost će utjecati trajanje pandemije, te o percepciji sigurnosti kada prođe kriza. Ona je nužna za nova ulaganja. Ako se krene sa obnovom Zagreba nakon potresa, uvjerena sam da će i to dati zamah čitavoj građevinskoj industriji – dodala je Marija Janžetić.