Odlični rezultati

Graševina ima velike izglede na svjetskoj vinskoj sceni

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Graševina ima velike izglede na svjetskoj vinskoj sceni
02.05.2013.
u 12:05
Britanac Clarke je, kao Agrokorov gost u posljednjih nekoliko godina upoznao više naših vinskih regija, uz Istru i malvaziju, Baranja i tamošnji vinogradi, položaji i vinski potencijali posebno su mu se dopali.
Pogledaj originalni članak

Graševina je velika šansa hrvatskog vinarstva, odlična joj je perspektiva, ovakva kako je sada napravljena može zablistati na svjetskoj vinskoj sceni. I treba joj baš to ime brendirati, zaštiti. Ustvrdio je to proslavljeni vinski pisac i znalac Oz Clarke, za svečane večere i degustacije vina iz lanjske berbe Agrokorove beljske vinarije za nekolicinu specijaliziranih novinara u vili usred vinograda na čuvenom Banovom brdu. Britanac Clarke je, kao Agrokorov gost u posljednjih nekoliko godina upoznao više naših vinskih regija, uz Istru i malvaziju, Baranja i tamošnji vinogradi, položaji i vinski potencijali posebno su mu se dopali. Budite svoji, ne trebaju vam tuđi uzori, poručio je, dodavši kako graševina poput ove iz 2012. mora biti svježa, pitka, bogata aromama, voćna, a hrvatskim bijelim vinima ne treba barrique, samo šteti, „ubija“ vino.

Isplati se posvetiti i frankovki, također svježoj, voćnoj, laganoj, pitkoj, a i mladi chardonnay zablistao je u punom sjaju. Na večeri, na kojoj su oduševili i baranjski specijaliteti na moderan način (salata od smuđa npr.) tamošnjeg restorana Kormoran, uz domaćine bili su i marketinški stručnjak Tony Hodges, koji već neko vrijeme upućuje na nove smjerove vina tog koncerna, te kao savjetnik poznati profesor Roberto Ferrarini s asistenticom Laurom Cugini. Agrokorova čelnica Ljerka Puljić nije krila zadovoljstvo pohvalama kušanim mladim vinima (šest graševina, chardonnaya i frankovke), naglasivši kako je to bilo njihovo prvo javno predstavljanje, a u prodaju će početkom lipnja.

Vina Belje na sadašnjih 600 hektara imaju čak 80 posto graševine, koja će im i dalje biti glavna sorta, i s kojom su zadnje dvije godine napravili uspješan zaokret ka svježem, pitkom vinu, podsjetio je Đuro Horvat, izvršni direktor za vinarstvo. Lani su napravili i 150.000 litara chardonnaya koji je na tim specijalnim položajima dao odlične rezultate. Novi je, golemi, najsuvremenije opremljen podrum usred vinograda, kapaciteta osam milijuna litara; zato grožđe, koje se svo bere ručno, ide odmah u kontroliranu preradu. Lani je napravljeno 2,5 milijuna litara, za ovogodišnju berbu u planu je 4,5 milijuna litara, od toga oko 3,2 milijuna litara graševine.

Enologinja Suzana Zovko pokazala je i posebnu prostoriju sa 30-ak minivinifikatora od 500 do 1000 litara u kojem se iskušavaju razne tehnologije prerade i kupaže. Crne sorte – oko 330.000 litara – dozrijevaju u drvenim posudama u prelijepo uređenom starom podrumu u Kneževim Vinogradima, u kojem je i raskošna kušaonica, sve češća meta i turista. A turistički privlačan obližnji Kopački rit posebno je oduševio i Oza.

>>Peraku šampionsko odličje, a svima ostalima srebra i zlata

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.