HBOR u panici, čak četvrtina seljaka u blokadi zbog dugova

Ispitat ćemo pojedinačno svaki slučaj, omogućiti seljacima u teškoćama da reprogramiraju kredite i produže rok otplate sa 12 na 15 godina, povećati i poček zatreba li, ali oprosta kredita nema, poručio je poslije današnjega sastanka s čelnicima HBOR-a ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Petar Čobanković. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je pak za ovrha nad poljoprivrednicima neće biti te da je individualni pristup svakom poljoprivredniku pri otplati kredita dobar. 

Najteže govedarstvu

Čobanković opovrgava paušalne ocjene u javnosti kako se od 492 odobrena kredita HBOR-a u ukupnoj vrijednosti od 853 milijuna kuna uredno vraća tek njih 33%. Istina je, međutim, da je 110 farmera u blokadi zbog nagomilanih dugova u kojima su se našli, a šest i pred raskidom ugovora s HBOR-om. Najveći su problemi u govedarstvu u kojem je HBOR kreditirao 231 farmera u ukupnom iznosu od 481 milijun kuna, a sad ih čak 65 ne otplaćuje kredite.

Četrdesetak ih je u blokadi iz programa trajnih nasada, gdje je za 215 poljoprivrednika odobreno 175 mil. kuna kredita, te šest od 46 svinjogojaca, kojima je ukupno odobreno 197 mil. kuna. U roku od dva tjedna, Agencija za plaćanje i savjetodavne službe snimit će svakog korisnika kredita na terenu, pogotovu one u teškoćama. Ustanovit će imaju li problema u proizvodnji ili menadžmentu i osigurati im odgovarajuću edukaciju, napominje Čobanković, prema kojemu Vladini operativni programi potpore poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno povoljnijeg kreditiranja seljaka, nisu nikakav fijasko, kako se predstavlja u javnosti, nego stimulacija poljoprivrednika koja uvelike nadmašuje mjere u zemljama u okruženju i kompatibilna je s EU.

HBOR-ovi krediti, koji su, ovisno o programu, imali poček otplate i do pet godina, kamatu od 4% te povrat kapitalnih ulaganja do 50% ili do 3,5 milijuna kuna, mnogo su povoljniji od komercijalnih, potvrđuje i Mato Brlošić iz Udruge Brazda, i sam korisnik takvih kredita.

Građani drugog reda?

S kamatom i do 12%, oni su, tvrdi, mnogo nepovoljniji, a mnogo se bolje otplaćuju. Kad pak država nešto da, grupe seljaka koje sve rješavaju na galamu valjda misle da im treba dati još više.

- Treba pomoći, a ne oprostiti. Ili smo mi s komercijalnim kreditima građani drugog reda - pita Brlošić.

Igor Rešetar iz HSUPM-a kaže kako je siguran da od 200 farmi u govedarstvu 90% njih ne otplaćuje redovito kredite HBOR-a jer su to uvjeti koje poljoprivredna proizvodnja u kojoj su inputi sve veći ne može podnijeti, a komercijalne kredite još teže.

- Pronašli ste model za građevinu, nađite ga i u poljoprivredi - poručuje, ističući kako je poljoprivreda od prevelikog značaja za Hrvatsku, a krediti HBOR-a su na prekratak rok. Austrija, primjerice, s do 2% kamata kreditira poljoprivrednike i na 30 godina. Rezultat: posljednjih godina u nas je propala ili prestala s isporukom 21.000 mliječnih farmi, a proizvodnja pala za čak 57 milijuna litara mlijeka.