HNB u više od pola godine licenciranja etične banke niti jednom nije pozvao osnivače na predstavljanje modela s kojim nikad dotad nisu imali posla, niti ih uputio da isprave stavke zbog kojih im je u konačnici dao „košaricu“. Nadopune dokumentacije tražili su i dobili u veljači, ali to više podsjeća na situaciju u kojoj upućuju da se ofarbaju štokovi na kući na kojoj po njihovu mišljenju - nema krova.
Postavlja se pitanje je li odlučivanja uopće bilo i koja je namjera ili interes odugovlačenja procesa. O neobičnu načinu licenciranja oglasili su se jučer iz Zadruge za etično financiranje, „trančirajući“ stavke koje je HNB u obrazloženju odbijenice naveo kao sporne.
- Sve točke koje se spominju kao problematične bile bi razjašnjene i ispravljene da je prije donošenja konačne odluke HNB na bilo koji način obavijestio Zadrugu da neki od elemenata ne zadovoljavaju regulatorne zahtjeve. HNB u svom priopćenju navodi mogućnost podnošenja novog zahtjeva te smo već poduzeli korake koji su potrebni da se proces licenciranja nastavi i u najkraćem mogućem roku etična banka u Hrvatskoj započne s radom - poručuje upravitelj ZEF-a Goran Jeras.
Na prigovor da kandidati predloženi u upravu i nadzorni odbor ne ispunjavaju uvjete, iz ZEF-a poručuju da se članci na koje se HNB poziva ne odnose na njihovu kompetentnost, nego na potvrde o nekažnjavanju i preslike osobne iskaznice te da kumulativno imaju 50 godina bankarskog iskustva na rukovodećim pozicijama i redovite edukacije u Europskoj federaciji etičnih banaka (FEBEA) što i jest referenca za upravljanje etičnom bankom.
Među članovima NO-a su bivši potpredsjednik Vlade Kraljevine Belgije, ministar održivog razvoja u vladi Flandrije, počasni član parlamenta Kraljevine Belgije, tajnik FEBEA-e i bivši predsjednik etične banke u Poljskoj. Napominju i da je rok za dostavljanje dokaza o temeljnom kapitalu bio 31. svibnja 2017., a HNB je rješenje donio dva tjedna prije toga.
- Do 31. svibnja kapital bi bio prikupljen u punom iznosu – kažu u ZEF-u te pojašnjavaju i da povrat uloga na zahtjev zadrugara, što HNB navodi kao mogući udar na kapital, predviđa dvogodišnji rok i ne može dugoročno utjecati na stabilnost.
Stavka u statutu, da se temeljni kapital može povećati ulozima u novcu, stvarima i pravima, među kojima je HNB kao sporne naveo stvari, postoji i u statutu jedne od tri vodeće banke u Hrvatskoj.
- Zakon bi jednako trebalo primjenjivati na sve, a ne interpretirati prema arbitrarnoj ocjeni HNB-a - zaključuju u ZEF-u.
U Hrvatskoj su rijeci moral i etiku davno izbrisali iz rijecnika i zamijenili prolijevom.