Na malom tržištu kao hrvatsko, banaka ima previše. Dvije su grupe: jedna jako kapitalizirana, s manje loših kredita i druga na granici s kapitalom, s više loših kredita. Ne vidim racionalnih razloga da ne bude spajanja ili izlaska s tržišta, izjavio je guverner HNB-a Boris Vujčić prošli tjedan na EBRD-ovoj godišnjoj skupštini na Cipru.
Možda se već tad moglo naslutiti da nema namjeru u bankarski sustav pustiti još jednu, iako bi njezin model bio totalno drukčiji od obje grupe o kojima je govorio. HNB je odbio zahtjev Zadruge za etično financiranje za osnivanjem etične banke. U obrazloženju koje su poslali ZEF-u navode niz razloga, od tehnikalija, poput prigovora da kandidat za člana nadzornog odbora nije priložio kopiju osobne iskaznice, a drugi potvrdu o nekažnjavanju iz zemlje koja institut izdavanja tih dozvola uopće ne poznaje pa mu ne priznaju izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika, do toga da kandidati za upravu zadnje tri godine ne rade u banci, a upravo toliko rade na osnivanju nove banke. Ističu i da nisu predali dokaze o prikupljenom kapitalu iako je u dotadašnjoj komunikaciji s osnivačima “dead line” za to bio kraj ovog mjeseca, a u konačnici poručuju i da je prezentirani model poslovanja neodrživ u trenutačnom gospodarskom okruženju.
“Nelojalna” konkurencija
Zanimljivo bi bilo čuti od regulatora koji su to bankarski modeli danas održivi znajući da je tek relativno nedavno prisilio, i to samo neke veće banke, da smanje izloženost Agrokoru s maksimalnih 25 posto kreditnog portfelja. Čak i nakon toga posljednjih mjeseci izdvajaju stotine milijuna kuna rezervacija u tu svrhu, odlazeći u minus. Agrokoru su pritom izložene sve, ama baš sve hrvatske banke. Ova ne bi bila. Možda je upravo to razlog da je ne pripuste kao “nelojalnu” konkurenciju izloženima.
I bez toga dovoljno je razloga da se bankarski sektor kojemu je u eri švicarca reputacija erodirala zamisli nad mogućim gubitkom klijentele koja bi mogla prepoznati etični model. S obzirom na to da postoji u većini razvijenih europskih zemalja, prepoznali su ga i tamošnji regulatori. No ono što je dobro za Njemačku, Francusku ili Italiju, za HNB očito nije.
U tom je kontekstu svakako zanimljiv argument da su kandidati za članove uprave etične banke u tri godine koliko nisu u klasičnom bankarstvu “zaboravili” biznis. S obzirom na to da HNB već gotovo dva desetljeća nije licencirao novu banku, zli jezici mogli bi se zapitati i je li regulator zaboravio kako bi to trebalo odraditi. Iako revoltirani, članovi ZEF-a reagirali su izvrsno – mnogi su slili dodatni kapital, odlučni nastaviti s realizacijom projekta na druge raspoložive načine. A kako poručuje upravitelj ZEF-a Goran Jeras, ima ih nekoliko. Osim osnivanja etične banke u drugoj državi EU i otvaranja podružnice u Hrvatskoj za koju ne treba odobrenje HNB-a, postoje i alternativni modeli poput razvijanja “peer to peer” mreže u kojoj zadrugari međusobno izravno jedni drugima posuđuju novac. FinTech industrija danas sve brže preuzima velik dio poslovanja banaka i mi ćemo se jednostavno okrenuti takvom modelu. Vjerovali smo da je naša licenca dobitak za kompletno bankarsko tržište jer ćemo i postojećim bankama ukazati na ove modele kojima poslovanje mogu raditi kvalitetnije, jeftinije i transparentnije – ističe Jeras.
Lakše do investitora
Uvjeren je čak da će sad i lakše privući nove investitore koji su se dosad klonili ulaganja upravo zato što su mislili da je proces dobivanja bankarske licence ograničenje i uteg koji ih sputava, a ne prednost.
No, vidno je iznenađen odlukom regulatora, s obzirom na to da dotadašnja komunikacija nije davala nikakve naznake da postoje razlozi za odbijanje licence.
– Cilj osnivanja etične banke dosad je spojio već više od tisuću ljudi, poduzeća i organizacija iz svih dijelova Hrvatske i iz svih sektora gospodarstva, jedinica lokalne samouprave i nevladinih organizacija. Istodobno je inspirirao ljude u drugim državama koji su krenuli našim putom. Ta ideja jednostavno nema alternativu ako želimo osigurati održivu, pravednu i učinkovitu ekonomiju po mjeri čovjeka u kojoj ćemo sami upravljati svojim novcem – poručio je upravitelj ZEF-a.
Guverner HNB-a Boris Vujčić komentira pak da zakonski uvjeti za odobravanje licence nisu zadovoljeni, ponajprije dokaz o prikupljenom kapitalu kojeg je, tvrdi, trebalo predati u trenutku podnošenja zahtjeva.
Buka u priopćajnom kanalu između osnivača etične banke i HNB-a očito je velika jer nije baš jasno zašto bi ZEF nastavio proces licenciranja, a HNB tražio dodatnu dokumentaciju koja im je i priložena, ako već u startu nisu bili ispunjeni uvjeti. – Kad otklone nepravilnosti, mogu ponovo predati zahtjev – zaključio je guverner Vujčić.
e da... kad je Most pričao o kontroli HNBa smijali su se.. meni je ovo malo pre prozirno šta Vujčić radi. Jasno je da banke koje su danas u Hrvatskoj imaju dovoljno novca da ga kupe.. ali ovo da je odbio što nije bila kopija osobne, pa onda kao zakasnili su s rokovima.. molim vas.. pa ne otvara se banka svaki dan pa da sad zbog 2 dana rokova odbiju. Što je problem produžiti rokove?