Tek što je udar švicarskog franka zaustavljen administrativnom mjerom koja će banke godišnje stajati oko 600 milijuna kuna, na pomolu je ‘novi švicarac’. Sve raširenija praksa da kamate na kredite vežu uz povijesno niski euribor i libor prijeti gotovo sigurnim rastom kamata, što dužnicima nosi novi udar, ali i bankama novi val loših kredita.
Za razliku od buma franka, kad su upozorenja o potencijalnom riziku tih kredita brzo izblijedjela pred njihovom niskom cijenom, HNB ovaj put puše na hladno. Na Trgu burze rade se modeli kako kapitalno penalizirati banke za vezanje kredita uz euribor ili libor ako im troškovi financiranja nisu vezani uz te referente stope.
– Ako banke ne uspiju dokazati da su im troškovi izvora zaista vezani uz euribor i/ili libor, onda će za taj portfelj trebati izdvojiti više kapitala jer time imaju otvorenu kamatnu poziciju – kaže viceguverner HNB-a Damir Odak. Nije riječ, kaže, o penalizaciji ni o zaštiti potrošača, već tek provođenju postojećih propisa koji se neće značajno odraziti na kapital. Paradoksalno je da prije, za razliku od valutnog, kamatni rizik nije postojao jer su banke samostalno mijenjale kamate, prebacujući rizik na klijente, čemu je na kraj stao Zakon o potrošačkom kreditiranju.
O kojem je potencijalnom riziku riječ govori podatak da je čak 34 posto stambenih kredita vezano uz euribor, a samo 28 posto uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) koja je najbliži pokazatelj cijene izvora na domaćem tržištu. U preostalih 38 posto stambenih kredita kamata je vezana uz švicarski franak. Od svih kredita koje vraćaju građani, čak 44 posto vezano je za euribor, a tek trećina za NRS, koji HNB drži kao “najmanje loše rješenje”.
Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta smatra da će tehnički biti vrlo teško dokazati koliko je portfelja vezano za euribor te da se HNB upušta u preveliko administriranje.
– Bilo bi bolje motivirati banke da klijentima ponude proizvod osiguranja – zaključuje Lovrinčević.
>> 'Banke ne bi trebale koristiti euribor i libor, to je kockanje'