Hrvatska će ove godine potrošiti 3 posto BDP-a za otplatu kamata na inozemni dug, a kako Vlada nije napravila važniju fiskalnu prilagodbu da glavnina kreditnog potencijala završi u proizvodnji, HNB joj više neće pomagati dodatnim novčanim injekcijama. Otkako je počela kriza, HNB je osigurao 5 milijardi eura koji su pomogli da se sačuva stabilnost financijskog sustava, tečaj, kreditni rejting države te uspjelo refinanciraju strani dugovi.
Troškovni udar
Guverner Željko Rohatinski kazao je na konferenciji tržišta novca u Opatiji da je nastalo iznuđeno vezivanje ekspanzivne monetarne politike s potrebama financiranja države, na što je pristao da se ne bi dogodio troškovni udar na sve sektore nacionalne ekonomije. Reakcija HNB-a bila je pravovaljana, ali možda i preefikasna jer se stvorio dojam da sustav može i dalje po starom, rekao je. Izostala je funkcionalna prilagodba države, banaka i poduzetnika pa je Hrvatska u razdoblju preživljavanja umjesto da se otvaraju perspektive za brzi izlazak iz krize. Dok opće brojke pokazuju kako nije stalo kreditiranje, analiza otkriva da prerađivačka industrija i privatni sektor nisu mogli do kapitala. Krediti su išli državi i državnim poduzećima, to su entiteti s ozbiljnim problemima, ali banke ih preferiraju jer imaju državna jamstva. Rohatinski je bio kritičan i prema kreditnim programima Vlade, za koje je sam osigurao sredstva smanjivanjem obvezne pričuve.
Kriteriji za kredite i jamstva temelje se na financijskoj situaciji korisnika, ali ne i ocjeni njihova proizvoda za ublažavanje problema ekonomije. Datum uzet kao početak teškoća pogoduje poduzećima koja su se razvijala na elementima koji su izazvali krizu (napuhane cijene nekretnina, napuhana potrošnja zbog kredita), a ne na prerađivačkoj industriji koja je najviše stradala. Guverner je pred predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor i potpredsjednikom Šukerom rekao da više neće smanjivati stopu obvezne pričuve jer bi to moglo ponovno pogoršati odnose u platnoj bilanci – odnosno rastu duga, a moguća je i inflacija. U Vladi su upravo računali s time da će im HNB osigurati nekoliko milijardi kuna. I pri postojećoj likvidnosti, Rohatinski očekuje rast ukupnih kredita i novčane mase oko 6 posto, ali 2010. bit će godina preživljavanja.
Oštra kritika Vlade
Premda ni riječju nije spomenuo Vladu ni premijerku, financijaši okupljeni na konferenciji protumačili su guvernerov istup kao oštru kritiku Vlade i njezine politike. Premijerka je pak u svom ležernom stilu pozvala na optimizam, 13 je njezin sretan broj, a konferencija se održava 13. put. Složila se s kritikom Rohatinskog da ne postoji snaga ni motiv da se stvari počnu mijenjati, ali uvjerena je da se kritika ne odnosi na Vladu. Otkako je premijerka, Vlada je smanjivala potrošnju, išla je u dva rebalansa, ali problem je što nitko ne prihvaća da promjene počnu od njih te ignoriraju krizu. Najavila je da će sindikatima predočiti ozbiljne odluke, a bit će i novih projekata Vlade. Također je pozvala banke da više ulažu u privatni sektor jer će se u protivnom kriza produbiti.
Ovu zemlju ni bog nemoze vise spasiti !!