Privatizacija Hrvatske poštanske banke zasigurno će se odraziti na dio poslovanja koji obavlja više od 1000 ureda i 2000 šaltera Hrvatske pošte, jer će prodajom Pošta izaći i iz njezine vlasničke strukture. No, dok je banci ovaj dio mreže važan zbog tržišnog dometa, za Hrvatsku poštu to je jedan od rijetkih visokoprofitabilnih dijelova poslovanja. Hoće li bez njega ostati, ovisit će o strategiji novog vlasnika HPB-a.
U banci i pošti – nije isto
Ugovor s HPB-om, HPB Investom i HPB stambenom štedionicom ne isključuje mogućnost sklapanja ugovora s drugim financijskim institucijama, jer ne podrazumijeva ekskluzivnost, a već sad posluju i s Croatia osiguranjem i Erste Card Clubom. No, na poštanskim šalterima ipak ne rade obučeni bankarski službenici pa unatoč dodatnim edukacijama poštanskih činovnika, građani ne očekuju razinu usluge koju imaju u banci. Premda je planirana, takva sinergija propulzivnijeg “poštanskog bankarstva” dosad nije zaživjela.
Mali iznosi transakcija
– Hrvatska pošta dobila je novi biznis, a HPB mogućnost da stekne nove klijente te da poveća dostupnost svojih usluga postojećim klijentima, što je bilo posebno bitno u vrijeme dok je banka imala manju poslovnu mrežu, u odnosu na danas kad raspolaže sa 60 poslovnica i 333 bankomata – kažu u HPB-u te dodaju da im se putem distribucijskog kanala Hrvatske pošte odvija oko 30 posto transakcija po kunskim računima fizičkih osoba.
No, udio od 30 posto odnosi se na broj, a ne vrijednost transakcija, jer su posrijedi uglavnom plaćanja niske vrijednosti. S privatizacijom se, kažu, može otvoriti pitanje odnosa i moguće promjene ugovora o čemu će odlučivati obje ugovorne strane, i Pošta i banka. Novi vlasnik ima pravo tražiti izmjenu ugovora, a otkazni rok je godinu dana.
Premda u Pošti navode da se, osim raznih plaćanja, kod njih mogu ugovoriti brojna osiguranja pa i kupiti udjeli u investicijskim fondovima, a uskoro će se moći učlaniti u dobrovoljni mirovinski fond, teško je povjerovati da se poštanski službenici baš intenzivno bave prodajom fond-polica. I oni kažu da ugovor zasad odgovara objema stranama te poručuju kako vjeruju da je mreža Hrvatske pošte iznimno atraktivan kanal za pružanje financijskih i ostalih “servisnih” usluga i da je takav način korištenja mreže poštanskog operatora uobičajena praksa u Europi i svijetu. Ovaj oblik poslovanja namjeravaju širiti.