Umjetna inteligencija (AI) područje je od strateške važnosti i ključni pokretač gospodarskog razvoja, stav je Europske unije.
Umjetna inteligencija može pružiti rješenja za mnoge izazove jer njena primjena se prostire gotovo u svim segmentima života i poslovanja. Primjerice, AI već donosi niz rješenja u zdravstvu, može pružiti rješenja za mnoge izazove, poput liječenja bolesti ili smanjenja utjecaja poljoprivrede na okoliš.
Umjetna inteligencija daje strojevima i sustavima sposobnost da analiziraju svoje okruženje i donose odluke s određenim stupnjem autonomije kako bi postigli određene ciljeve.
Latvija na dnu ljestvice
U 2020. godini, 7 posto poduzeća u EU s najmanje 10 zaposlenih ljudi koristilo je aplikacije temeljene na AI.
Dok je 2 posto poduzeća koristilo strojno učenje za internu analizu podataka, 1 posto je interno analiziralo podatke uz pomoć obrade prirodnog jezika, stvaranja prirodnog jezika ili prepoznavanja govora. Usluga chata, gdje su chatbot ili virtualni agent generirali odgovore kupcima na prirodnom jeziku, korištena je u 2 posto poduzeća.
Isti udio poduzeća, 2 posto, koristio je uslužne robote koji se odlikuju određenim stupnjem autonomije, na primjer za obavljanje čišćenja, opasnih ili pak, ponavljajućih zadataka kao što su čišćenje otrovnih tvari, razvrstavanje predmeta u skladištu, pomoć kupcima u kupnji ili na mjestima plaćanja itd. Među državama članicama EU, Irska je zabilježila najveći udio poduzeća (23 posto) koja su koristila bilo koju od četiri razmatrane aplikacije za umjetnu inteligenciju u 2020. godini.
Ostale zemlje sa široko prihvaćenim tehnologijama umjetne inteligencije bile su Malta (19 posto), Finska (12 posto) i Danska (11 poto). Suprotno tome, manje od 10 posto poduzeća koristilo je bilo koju od četiri aplikacije za umjetnu inteligenciju u 2020. u svim ostalim državama članicama.
Najmanji udjeli zabilježeni su u Latviji (2 posto), Sloveniji, Mađarskoj, Cipru (po 3 posto) i Poljskoj (4 posto). Podaci dolaze iz ankete o korištenju ICT-a i e-trgovini u poduzećima, a odnose se na sva poduzeća s najmanje 10 zaposlenih (osim financijskog sektora).
Nemamo strategiju ali nismo najgori
Kada se pak radi o Hrvatskoj, na ljestvici 27 zemalja država članica EU, zauzela je 17 mjesto sa 6 posto tvrtki koje koriste u svom radi AI aplikacije. Mjesto nije posebno respektabilno, no nismo niti posljednji u konkurenciji EU država, pokazuju podaci Eurostata.
U hrvatskoj udruzi CroAI, koja u posljednje vrijeme ulaže značajne napore kada se radi o edukaciji ljudi o prednostima i značaju umjetne inteligencije, a ujedno radi na stvaranju ekosustava tvrtki koje u svom poslovanju koriste umjetnu inteligenciju. tvrde kako pozicija Hrvatske na ovoj ljestvici ukazuje na priliku za rast i razvoj.
Nismo u vrhu, no ono što treba istaknuti jest da svatko tko inkorporira AI zasigurno će povećati svoju konkurentnost, te ćemo zasigurno rasti na toj ljestvici. CroAI je spremna pomoći svima, posebice pozivaju veće tvrtke da se odvaže i uključe u ove procese, Hrvatska ima oko 70 startupa. koji se bave umjetnom inteligencijom.
A kada se radi o svjetski poznatim tvrtkama koje dolaze iz Hrvatske, valja spomenuti svakako Rimac Automobile, Infobip, Photomath koji su upravo na tim temeljima izgradili svoju konkurentnu poslovnu priču u globalnim okvirima. Besplatnom edukativnom tečaju o umjetnoj inteligenciji ‘Elements of AI’ već je pristupilo 21.000 ljudi, mahom iz hrvatskih tvrtki, što ukazuje na interes koji AI zasigurno gradi u Hrvatskoj.
Istina, država još kaska za privatnim sektorom i građanima, pa još nije, a radi na tome nekoliko godina, izradila Strategiju umjetne inteligencije.