PRIVATNOST Zbog veće sigurnosti plaćanja država potiče stvaranje ni za javnih registara

Hrvatski Veliki brat se budi

Foto: import
Hrvatski Veliki brat se budi
23.05.2006.
u 19:00
Pogledaj originalni članak

Parafrazirajući latinsku izreku da je “put prema zvijezdama posut trnjem”, Hrvati će uskoro otkriti da je put prema EU i financijskoj stabilnosti popločen registrima. Franjo Lacko, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, tvrdi da u Hrvatskoj postoji pet tisuća legalnih i oko četristo tisuća nelegalnih registara s podacima o imovini i adresama građana, čije bi korištenje trebalo biti pod kontrolom njegove agencije, a iz dana u dan nastaju novi. Potkraj ovog mjeseca s visokog će državnog mjesta javnosti biti prezentiran još jedan registar – 'Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima’, početkom srpnja proradit će HROK, a veliku je prašinu uzvitlala i najava da se priprema registar privatnih računa građana.

Novi zakon o leasingu
Na prošlotjednoj konferenciji TEB-a posvećenoj našem financijskom sustavu i njegovu usklađenju s EU moglo se čuti da će broj registara rasti velikom brzinom. Već sada se iz policijskog registra mogu dobiti svi podaci o vlasnicima vozila što su opterećena založnim pravom, u komorskom se registru nalaze podaci o svim nekretninama i pokretninama pod ovrhom, a uskoro će se ustrojiti i registar nekretnina koje će se prodavati u stečaju.

Priprema se novi zakon o leasingu, koji će regulirati izgled i sadržaj registra objekata leasinga, ali i potpuno novi zakon o kreditnim registrima koji će pod jednu kapu podvesti sve dosadašnje proizvode koje stvaraju država i privatni sektor kako bi poduzetnici i građani lakše ušli u trag prevarantima među sobom, tvrtkama i poslovnim ljudima koji se samo zadužuju, a ne plaćaju ništa.

- Kada netko ne plaća svoje obveze i dođe pod ovrhu, država će svakom vjerovniku osigurati da u svako doba dana dozna gdje ovršenik prima plaću, mirovinu ili ima polog u banci. Ne može se doznati kolika su nečija mjesečna primanja, ili koliko ima novca na računu, jer to je ustavno pravo građana, ali gdje radi i gdje su mu računi ne može biti tajna, naglasio je pred poduzetnicima Boris Koketi, pomoćnik ministrice pravosuđa koji je savjetovao poduzetnike da se ne libe 'sjedanja’ na plaću, račun ili polog u banci jer je to 'najbrži, najjeftiniji i najednostavniji način naplate tražbina’.

Uskoro i cjenik
Koketi je uvjeren kako će otvaranje 'Upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja’, najavljeno za kraj svibnja, objeručke dočekati mali i srednji poduzetnici jer će na javnom mediju, internetskim stranicama Fine, dobiti sve informacije o kreditnoj sposobnosti poslovnih partnera.

Makedonija je s takvim registrom postigla odlične rezultate, kaže Koketi. Ovih dana Vlada i Fina pripremaju podzakonske akte što će propisati koliko će sve to stajati, a šalter novog upisnika bit će tik do šaltera HITRO.HR. Podaci iz upisnika bit će javni, a u njega će se unositi založna prava na pokretnini, pravu, dionici, udjelu i poslovnom udjelu u trgovačkom društvu te mjere zabrane otuđenja i opterećenja.

Upis založnog u taj novi registar, neće, tvrdi Koketi, biti obvezan, ali on vjeruje da će kreditori prihvatiti novi proizvod Fine, jer na taj način dodatno osiguravaju vlastite interese.

Pogledajte na vecernji.hr