Hrvatsko plinsko tržište trenutačno 
je u fazi niske profitabilnosti

Mario Matković, glavni izvršni direktor tvrtke MET Croatia, u razgovoru za Večernji list, među ostalim, govori o tržištu plina u Hrvatskoj, što će potpuna liberalizacija tog tržišta značiti za krajnje kupce...

Koliko je trenutačno distributera plina u Hrvatskoj? Ima li dovoljno prostora za sve njih na tržištu? Kako ocjenjujete hrvatsko tržište plina? U kojem će se smjeru razvijati?

Trenutačno je na hrvatskome tržištu 35 distributera prirodnog plina, međutim, nisu svi jednako aktivni. Puna liberalizacija tržišta trebala bi krajnjim kupcima svih energenata, ne samo plina, omogućiti konkurentnije cijene zbog borbe među opskrbljivačima, povećati fleksibilnost u smislu kombinacije proizvoda te povećati razinu usluge.

Naime, kako plinski biznis ima svoje fiksne troškove, opskrbljivači se trude postići ekonomije razmjera, što je u manjim zemljama poput Hrvatske veći izazov nego na nekim drugim tržištima. Kao kompanija koja na godišnjoj razini trguje s više od 35 milijardi metara kubnih prirodnog plina i posluje na 28 nacionalnih tržišta plina, vjerujemo u snagu hrvatskoga tržišta i da će se buduća tržišna konsolidacija odviti glatko te stvoriti uspješne priče za kupce, opskrbljivače i distributere.

Zahvaljujući međunarodnom iskustvu švicarske MET Grupe, čija je podružnica MET Croatia Energy Trade, kupcima možemo ponuditi razne pogodnosti i povećanu fleksibilnost proizvoda i usluga, napravljenih po njihovoj mjeri, odnosno po karakteristikama njihovih sektora i pojedinačne potrošnje. Od kada smo 2013. ušli na hrvatsko tržište, dinamično smo rasli i jačali svoj lokalni tim, što nam je omogućilo da izgradimo kvalitetne i uspješne odnose s kupcima i proširimo portfelj usluga, što nam je zauzvrat dovelo još novih kupaca.

Kad će nastupiti potpuna liberalizacija tržišta plina u Hrvatskoj i što će to značiti za opskrbljivače, distributere i potrošače?

Kako se bliži liberalizacija koja bi trebala nastupiti 2021., zajednički nazivnik svim kompanijama koje žele opstati na tržištu bit će integracija. Potrebno je približiti se kupcima i ponuditi im cjelokupnu uslugu. Konsolidacija na hrvatskome tržištu nikoga ne treba začuditi. Naime, energetska industrija ima svoj životni ciklus, a Hrvatska je trenutačno u fazi kada je profitabilnost na vrlo niskoj razini, uz anomalije poput negativnih marži, što neke igrače navodi na poteze u smjeru konsolidacije, a neki već izlaze s tržišta. Za zemlje poput Hrvatske nije presudna visina potrošnje, nego upravo okruženje u kojemu se nalazi, hrvatski utjecaj na regiju, kao i volumeni i smjerovi nabave.

Dok će s jedne strane distributerima i opskrbljivačima donijeti daljnju konsolidaciju, kupcima će donijeti veću ponudu više specijaliziranih usluga i proizvoda te veću stabilnost isporuka.

Koje su projekcije potrošnje plina u Hrvatskoj u idućih 10 do 20 godina?

U skladu s energetskim politikama EU, sve više energije će se proizvoditi iz čistih izvora, poput prirodnog plina, koji je među najčišćim fosilnim izvorima energije. Najveći dio zemalja regije potpisao je dugoročne ugovore o opskrbi plinom, a očekuje se da će doći do porasta potrošnje plina. No za budućnost hrvatskoga i regionalnog plinskog tržišta presudan će utjecaj imati otvaranje novih pravaca opskrbe, posebno u svjetlu razvoja situacije s ukrajinskim opskrbnim pravcem, koji je iznimno važan za zemlje poput Srbije ili Bosne i Hercegovine. Kako se volatilnost tržišta neće smanjiti, za uspjeh kupaca plina bit će presudna partnerstva s kompanijama koje omogućuju fleksibilnost usluga i proizvoda u plinskome biznisu.

Hoće li se mijenjati omjer velikih i malih potrošača plina u Hrvatskoj i u kojem smjeru? Kako će se to odraziti na opskrbljivače plinom?

Hrvatska već treću godinu zaredom uživa umjeren gospodarski rast, a s rastom i oporavkom određenih industrijskih sektora, raste i potražnja za plinom. Naglasio bih kako je bitno da država potiče investicije i industriju, čime se stvaraju preduvjeti za povećanje potrošnje plina. Potrošači, veliki i mali, već su sad u poziciji da od svojih opskrbljivača plinom traže sve kompleksnija plinska rješenja, usluge i proizvode, a kako će vrijeme odmicati, to će biti sve izraženije. Oni opskrbljivači koji će se tome najbolje prilagoditi, a u isto vrijeme su u mogućnosti održavati ekonomije razmjera, dugoročno će biti uspješni. Zbog toga smo fokusirani ne samo na prodaju, nego i na izgradnju portfelja.

Koje je vaše mišljenje o LNG terminalu na Krku, treba li biti plutajući ili kopneni? Hoćete li biti jedan od korisnika i kako će on utjecati na tržište plina?

Vjerujemo da će LNG Hrvatska, odnosno Vlada donijeti najbolju odluku o tome koji će terminal biti izgrađen, uzimajući u obzir sve stručne argumente. Kad budu poznati svi komercijalni parametri, moći ćemo donijeti odluku o ulasku u projekt.