HUP Skor, alat koji mjeri reformski napredak u 12 područja ključnih za bolje poslovanje u Hrvatskoj, za 2018. godinu iznosi 36 bodova od mogućih 100, što je za dva boda manje u odnosu na 2017., jer su druge zemlje iz središnje i istočne Europe brže napredovale, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju tog indeksa u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
Na pad HUP skora najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije (s 54 na 46 bodova) te investicijskih i poslovnih barijera (s 35 na 26 bodova).
Kako ističu u HUP-u, najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva, na koji utječe broj procedura i vrijeme potrebno za plaćanje poreza. Iako su to parametri koji se za prošlu godinu nisu mijenjali, navode da je skor broj procedura 0 , što znači da Hrvatska prema tom kriteriju najlošije stoji među 10 novih članica EU-a. Navode i da ono što Hrvatsku drži najjače pritisnutu na dno su porezna i slična opterećenja.
Predsjednica HUP-a Gordana Deranja istaknula je na konferenciji za novinare kako veliki problem stvara opterećenje gospodarstva. "Hrvatsko gospodarstvo je najopterećenije i to se reflektira na produktivnost. Gospodarstvo je zagušeno i nema snagu za veći rast", ocijenila je.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić izjavio je da u svim reformskim područjima treba raditi promjene, a pritom se reforme trebaju puno brže provoditi. "Rasterećenje gospodarstva, tržište rada, privlačenje investicija je ono što bi trebalo biti prioritet", poručio je.
Inače, HUP skor pomoću 73 pokazatelja mjeri rezultate reformi u 12 područja ključnih za dugoročan i održiv društveni razvoj: produktivnost i konkurentnost, fiskalna konsolidacija, reforma javne administracije, opterećenje gospodarstva, otklanjanje investicijskih i poslovnih barijera, reforma pravosuđa, reforme tržišta rada, reforme obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava, unaprjeđenje efikasnosti javnih poduzeća, ponuda kapitala, poduzetnička klima i poticanje investicija.
Valjda samo Horvat misli da se rade neke reforme, a od reformi niti R. Na to ukazuju i preporuke i upozorenja EK, Svjetske banke i svih rugih relevantnih institucija... Toliko priče, a toliko malo rada... Nije ukinut niti jedan parafiskalni namet, nije maknut niti jedna birokratska prepreka, samo su nabijani novi troškovi. Jedina "reforma" jest da se na silu gura birokracija u poslovanje realnog sektora, od raznih obrazaca, do povjerenika, tečajeva itd... Pa nismo bez veze država s najvećim udjelom parafisklanog u BDP-u, to je taj umjetan rast zaposlenih i BDP-a. Katastrofa...