Iako su procjene Europske komisije za ovu godinu procjenjivale Hrvatskoj rast od 2,6 posto, prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku prvi kvartal je puno bolji od očekivanog.
Točnije, rast od 3,9% je bio znatno dinamičniji nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu, te ujedno dinamičniji nego u svim kvartalima prošle godine.
Predviđalo se usporavanje rasta izvoza roba i usluga temeljno na usporavanju rasta globalne potražnje, ali i nastavak oporavka domaće potražnje koja se temelji na daljnjem rastu osobne potrošnje i investicija.
Prvi kvartal je obilježen relativno dinamičnim rastom robnog izvoza što je dinamičnije nego prošle godine, ali je tu doprinjelo i visok rast domaće potražnje.
Premda je rast Europske unije kao najvećeg tržišta za robe i usluge uz Hrvatske u prvom kvartalu usporen s 2,3% u 2018. na 1,5% u ovoj godini, to se nije odrazilo na vrijednost izvoza prema tom tržištu promatrano na godišnjoj razini. Pored toga, zabilježen je i dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu ili SAD što je dovelo do navedenog povećanja izvoza.
S druge strane, kretanje domaće potražnje našlo se pod utjecajem nastavka realnog rasta neto plaća, pozitivnim trendovima u kretanju zaposlenosti, smanjivanja PDV-a na pojedine proizvode, boljeg korištenja EU fondova, ta znatnog povećanja kreditne aktivnosti poslovnih banaka, posebno prema stanovništvu.
U konačnici je najveći utjecaj na rasta BDP-a na godišnjoj razini imao rast osobne potrošnje, kategorije koja ima najveći udio u strukturi BDP-a, a tek nešto manji utjecaj imao je rast investicija u fiksni kapital, čija je stopa rasta od 11,5%, obilato potpomognuta korištenjem EU fondova, bila daleko najveća u posljednjih preko 10 godina (odnosno od drugog kvartala 2008. godine).
Svoj doprinos dao je i izvoz roba i usluga, ali pod utjecajem robnog izvoza dok je dinamika rasta izvoza usluga smanjena (pod znatnim utjecajem turističkih ostvarenja, odnosno znatno kasnijeg Uskrsa nego u prošloj godini).
Sve to omogućilo je i pozitivne trendove u kretanju proizvodnje roba i usluga pri čemu su najveće stope rasta od 11,6% i 5,1% ostvarene u građevinarstvu te skupini djelatnosti koja objedinjuje trgovinu, prijevoz, skladištenje i ugostiteljstvo.
Znatan doprinos ubrzavanju dinamike rasta BDP-a dala je i industrija s obzirom da ta djelatnost čini oko 20% BDP-a, a njezin je rast ubrzan s 0,8% u prvom kvartalu prošle godine na 1,8%.
Sastanak Predsjedništva HDZ-a
