Današnji potrošači žele živjeti dulje, zdravije, žele konzumirati hranu primjerenu svojoj dobi i životnom stilu pa tržište funkcionalne hrane kontinuirano raste – prema nekim procjenama i po stopi od gotovo 10% godišnje. Funkcionalna hrana (pojam koji su 80-ih izmislili Japanci) podrazumijeva namirnice koje se konzumiraju kao dio uobičajene prehrane (voće prepuno antioksidansa i vitamina, povrće bogato fiziološki aktivnim sastojcima poput beta-karotena i likopena, sve popularniji proso, maka, kvinoja, amarant...), ali i hranu tehnološki “poboljšanu” određenim vitaminima, mineralima, nezasićenim masnim kiselinama, vlaknima, antioksidansima, probioticima..., za koje je dokazano da pozitivno djeluju na naše zdravlje, čak i smanjuju rizik od bolesti poput dijabetesa, različitih kardiovaskularnih i malignih bolesti.
COVID ubrzao trendove
Iako su takvi prehrambeni proizvodi nerijetko višestruko skuplji od konvencionalnih – a Hrvatima je u 54% slučajeva kupnje hrane presudna cijena – dobar dio domaćih potrošača ne žali platiti 10-20% više za ono što smatraju zdravijim izborom i prate ga certifikati kvalitete i dodane vrijednosti. Stoga bi to trebao biti poticaj hrvatskoj prehrambenoj industriji za intenzivniju suradnju sa znanstvenim institucijama, smatra potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
– Domaća industrija najveći iskorak bilježi u proizvodnji hrane obogaćenoj vitaminima, proteinima, sa smanjenim udjelom šećera i soli – dakle u segmentu prevencije pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. No očekujemo i povećanje te proizvodnje s obzirom na to da je funkcionalna hrana konkurentan proizvod s velikom dodanom vrijednosti – ustvrdio je Kovačević na nedavnom stručnom skupu “Funkcionalna hrana u Hrvatskoj – sinergija znanosti, tehnologije, tržišnih tendencija, kontrole i sigurnosti hrane”.
Njezina vrijednost naročito je došla do izražaja u vrijeme COVID-19.
– Pandemija je pozicionirala zdravlje na sam vrh prioriteta potrošača i u tom razdoblju su se najviše pretraživali prehrambeni proizvodi koji jačaju imunitet. Trendovi suvremenog tržišta sve više uključuju sastojke poput CBD-a, biljnih proteina i tzv. beauty sastojaka u hrani, a u skladu s ciljevima kružnog gospodarstva sve se više cijene i nusproizvodi koji se koriste u novim proizvodnim procesima – kaže prodekan za međunarodnu suradnju zagrebačkog PBF-a Mladen Brnčić.
– Globalno tržište funkcionalne hrane “teško” je 774 mlrd. dolara s predviđenim stalnim rastom. Nadam se da će i naša industrija uzeti dio tog kolača – napominje predsjednik Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Mario Ščetar.
Da bi funkcionalni proizvodi bili uspješni na tržištu pri njihovu je kreiranju i prodaji potrebno voditi računa o stavovima i potrebama ciljne skupine potrošača te graditi i održati njihovo povjerenje. Glavni potrošači su visokoobrazovane, zaposlene, mlađe osobe, više žene nego muškarci. Potrošači koji njeguju svijest o zdravoj prehrani, prema istraživanjima nezavisnih agencija, u Hrvatskoj su stariji od 25 godina, srednjih i boljih primanja. A iako će skeptični odmahnuti glavom – i sladoled može biti funkcionalna hrana, kažu u Ledo plusu.
Prilagodili se i Ledo i Franck
Nutritivna i funkcionalna vrijednost sladoleda može se dobiti dodavanjem voća, začina, proteina, vlakana, probiotika, prebiotika..., pa je iz Leda, nakon detaljnog istraživanja tržišta i kompleksnog tehnološkog razvoja, razvijena linija funkcionalnih sladoleda Highlife sa smanjenim udjelom energije, šećera i masti, a izvorom proteina i vlakana, rekla je Korina Roginić iz Leda.
U Franckovoj “kuhinji” razvijena je nova linija funkcionalnih čajeva s dodanim vitaminima i mineralima kojima se postiže blagotvorni antioksidativni učinak na zdravlje, potiče metabolizam i eliminiraju štetne tvari iz organizma.
A i otpad od voća, koji se stvara pri preradi i golem je ekonomski i ekološki problem, posljednjih je godina od velikog interesa zbog nutritivno vrijednih tvari. Ti nusproizvodi najčešće završavaju kao stočna hrana, gnojivo, u kompostu, alkoholnim i gaziranim pićima. No kako sadrže znatne količine polifenola i prehrambenih vlakana te predstavljaju njihov jeftin i pristupačan izvor, bioaktivne komponente ekstrahirane iz nusproizvoda prerade voća mogu se koristiti i kao prirodni aditivi (antioksidansi, konzervansi, stabilizatori, bojila i teksture proizvoda), a nusproizvodi prerade u obliku brašna, ekstrakta polifenolnih spojeva ili vlakana dodavati kao funkcionalni sastojci brojnih prehrambenih proizvoda čime će pridonijeti njihovoj većoj nutritivnoj vrijednosti, većem bioaktivnom potencijalu i duljem roku trajnosti gotovog proizvoda, kazala je Dunja Molnar iz Ledo Plusa.
VIDEO: Ministar Marić o odobrenju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti