Rast potrošačkih cijena u lipnju je tako na godišnjoj razini usporio na 7,6 posto, sa 7,9 posto u svibnju, u skladu s preliminarnom procjenom statističkog ureda od 29. lipnja.
Inflacija iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) također je usporila, kao što je pokazivala preliminarna procjena, s 8,7 na 8,2 posto, objavio je Destatis.
Ukupnu inflaciju u najvećem gospodarstvu eurozone i dalje najviše potiču visoke cijene energenata, koje su u lipnju bile više za 38 posto nego lani. Njihov rast blago je usporio u usporedbi sa svibnjem zahvaljujući sniženim trošarinama.
Usporio je i rast cijena javnog prijevoza, na 8,3 posto, zahvaljujući uvođenju mjesečne karte za devet eura u ljetnim mjesecima, dok je cijena energije za kućanstva .
Cijene hrane porasle su pak u lipnju natprosječnom dinamikom, od 12,7 posto na godišnjoj razini, nakon 11,1-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.
Ukupno gledano, potrošačke cijene dobara, uključujući energetske proizvode i hranu, bile su veće za 14 posto nego lani, a cijene usluga za 2,1 posto.
Promatrano na mjesečnoj razini, rast potrošačkih cijena znatno je usporio u lipnju, na 0,1 posto, nakon 0,9-postotnog skok u svibnju, pokazuju podaci Destatisa, u skladu s preliminarnom procjenom.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena pokazao je pak blagi pad cijena na mjesečnoj razini, za 0,1 posto. U svibnju bile su porasle za 1,1 posto.