Tri godine prošle su otkako su stambene štedionice predale zahtjev za financiranjem stanogradnje. U tom je trenutku građevinsko tržište cvjetalo, a prodaja stanova i stambenih kredita imala je stalno uzlaznu pitanju. Nezainteresirana država kasno je shvatila prednosti promjene zakona. On je sada izmijenjen, ali promijenile su se i tržišne okolnosti.
Brojni neprodani stanovi
Građevina se pokazala jednom od najranjivijih djelatnosti u krizi i malo je onih koji će se u ovom trenutku usuditi uletjeti u to minsko polje. Bez obzira na to, stambene štedionice redom pozdravljaju dobru volju države i smatraju je znakom interesa za poticanjem stambene štednje u budućnosti. Naglasak je na – budućnosti.
– S obzirom na to da je trenutačno na tržištu mnogo neprodanih stanova, oprezno ćemo krenuti u taj projekt, u suradnji sa svojim osnivačem Privrednom bankom Zagreb. Štedionica će najprije anketirati klijente da vidi koliko ima zainteresiranih za kupnju stana po ovome modelu – kažu u PBZ stambenoj štedionici.
Ni Wüstenrot stambena štedionica nije trenutačno spremna na rizične pothvate.
Ivan Ostojić, član uprave WSŠ-a, smatra da trenutačno u Hrvatskoj problem nisu novi projekti stanogradnje, već postojeći koji su sagrađeni i koji u ovom trenutku nemaju kupca.
– Mi se okrećemo financiranju građana koji su trenutačno vrlo rezervirani prema ulaganju u nekretnine, što je izravna posljedica straha od mogućeg gubitka posla te budućih očekivanja od dodatna klizanja cijena nekretnina na niže. Kad se tome doda i strah od rasta kamata u poslovnim bankama koji se događao u posljednje dvije godine te niska kvaliteta dijela novodovršenih projekata, došli smo u situaciju koja rezultira niskom razinom prometa nekretninama.
Vjera u skori rast štednje
I Raiffeisen stambena štedionica analizira interes tržišta, no konkretnih planova nema. Ipak, vjeruju da će stambena štednja imati u sljedećem razdoblju relativno velik rast. U Prvoj stambenoj štedionici imaju stav da je financiranje stanogradnje, unatoč trenutačnoj krizi, dugoročno zanimljivo.
– Sljedeći je važan korak za oživljavanje interesa pronalazak trajna mehanizma visine državnih poticaja, bez obzira na trenutačne oscilacije kamatnih stopa na štednju. Svi podaci pokazuju da poticaji na stambenu štednju nisu samo trošak za proračun nego i instrument za pokretanje gospodarske aktivnosti, jer se porezima i doprinosima višestruko vraćaju u proračun – zaključuju u Prvoj stambenoj štedionici.
Madarska je u ku...,gradani zaradivaju oko tisucu Eura mjesecno, sta stalno takve lijeve zemlje uzimate kao primjer, uzmite Svicarsku tu mozete nesto nauciti i prepisati,nemorate toplu vodu izumiti !!!!!