Javni dug u prvom kvartalu preskočio granicu od 300 milijardi kuna

Javni dug Hrvatske veći je od 300 milijardi kuna pa je krajem ožujka premašena psihološka granica, međutim, rastao je i BDP pa je zapravo udio javnog duga u BDP-u kvalitetniji nego lani.

Država i dalje troši više nego što prihoduje, ali je deficit proračuna skresan s razine od 15 milijardi kuna na svega tri milijarde kuna što zahtjeva daleko slabiji ritam zaduživanja. U odnosu na druge zemlje EU mi smo u prosjeku, odnosno udjel javnog duga u BDP-u blago je veći od prosjeka EU28, ali valja napomenuti da je riječ o podacima iz prvog tromjesečja koji je tradicionalno najlošiji kvartal domaćeg gospodarstva.

Najvažniji dio gospodarske godine je u tijeku jer Hrvatska najveće prihode ostvaruje u špici turističke sezone. Do kraja godine dospijevaju još dvije tranše javnog duga koje će se refinancirati, najavljeno je, na domaćem tržištu, ali ne očekuje se rast javnog duga, već njegov pad. Podsjetimo, država je u prva tri mjeseca izašla dva puta na tržište kapitala pri čemu je realizirala nova zaduženja od dvadesetak milijardi kuna. Tim je novcem otplaćena i obveznica dospijela u travnju.

- Kad budu objavljeni podaci za travanj, to će se iznivelirati. Imali smo izdavanje obveznice u jednom mjesecu, koje smo koristili za isplatu obveznica koja je dospijevala u mjesecu nakon. Samo to- pojasnio je skok javnog duga ministar financija Zdravko Marić. Oba zaduženja realizirana su uz povijesno najniže kamatne stope što će u budućnosti rasteretiti proračunske rashode za kamate. Zbog tih rashoda koji su veći od 10,5 milijardi kuna svake godine Hrvatska i dalje bilježi deficit proračuna. Da nema kamata, država bi imala oko milijardu eura godišnje više nego što troši. Rekorderi po zaduženosti u EU i dalje su Grčka, Italija i Portugal, dok najmanji dug imaju Bugarska s manje od 30 posto udjela duga u BDP-u i Estonija koja je potpuno neopterećena javnim dugom jer čini svega 9,2 posto BDP-a.

Hrvatska je zahvaljujući rezanju deficita i javnog duga u prošloj godini izašla iz procedure prekomjernog deficita, a ako se ostvari planirani rast od 3,2 posto BDP-a, na kraju godine mogla bi biti među članicama EU koje su znatno smanjile zaduženost.U idućem tjednu Vlada će objaviti Smjernice fiskalne politike iz kojih će biti poznati trendovi javnih financija u iduće tri godine, a očekuje se brzi pad udjela duga u BDP-u.