Hrvatska narodna banka povisila je procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s 2,8 na tri posto, zbog povećanja izvoza i investicija, te manjeg rizika od Agrokora. Učinak krize u koncernu na rast procijenjen je na 0,3 posto i mogao bi se osjetiti u sljedećoj godini. Banke su posljedice već osjetile u prvom tromjesečju padom profitabilnosti od 70 posto, ali manju dobit imat će i u drugom tromjesečju.
Nije isključeno da rast BDP-a bude ove godine i veći, ako izvoz i turistička sezona budu bolji. Najveća je prijetnja rastu neprovođenje strukturnih reformi.
Ojačala kuna
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da ne raste samo izvoz usluga, nego i roba, a rastu i investicije potaknute priljevom novca iz fondova EU. Dodatno će taj trend popraviti povećano kreditiranje tvrtki. No, za sada su najveća ulaganja u turizmu. U HNB-u ove godine očekuju rast izvoza 6,6 posto, uz rast uvoza od 7,5 posto te povećanje investicija 6,1 posto, što je najveća stopa od početka recesije.
Kamate padaju, a što osim tvrtki povećava i potražnju građana za kreditima, pretežito gotovinskim i u kunama. I u bilancama banaka vidljiv je sve veći rast domaće valute. Posljednjih mjeseci HNB je znatno jače intervenirao na tržištu kako bi spriječio pad tečaja kune, koja jača u odnosu na euro zbog većeg izvoza i investicija.
– Stalno smo prisutni na deviznom tržištu, kupujemo eure zbog snažnog aprecijacijskog pritiska koji je ponajprije posljedica suficita koji Hrvatska ostvaruje na kapitalnom računu. Dakle, Hrvatska u ovom trenutku više izvozi nego što uvozi robe i usluge, a dodatno još ima i priljev kapitala iz fondova EU, što stvara snažan aprecijacijski pritisak.
Da HNB u zadnjih 7-8 mjeseci nije intenzivno intervenirao, tečaj bi vjerojatno aprecirao na razine koje nismo vidjeli od 1993. godine – komentirao je Vujčić. Pri tome je dodao kako je ova situacija pokazala da izvoznicima nije potrebna godinama tražena devalvacija da bi povećali izvoz. Jer, u međuvremenu se dogodila snažna tzv. interna devalvacija, koja je donijela znatno veći rast produktivnosti u odnosu na rast mase plaća u zadnjih 5-6 godina. To je i našu ekonomiju učinilo konkurentnijom.
– Na taj je način tečaj zapravo devalvirao 25 posto, odnosno za toliko je ekonomija postala konkurentnija – objasnio je Vujčić.
Nije dovoljno dobro
Zbog krize u Agrokoru i povezanim društvima banke povećavaju rezervacije, zbog čega će im profitabilnost i nadalje padati, no stabilnost im nije ugrožena. – Kapitalna adekvatnost je 23 posto i to osigurava da može bez problema proći kroz ove probleme – rekao je Vujčić.
Udjel loših kredita u bankama sada je na oko 13,9 posto, no tu su uračunati samo krediti, a ne i primjerice poslovanje s mjenicama.
Najveći rizik za daljnji rast su strukturne reforme pa guverner poručuje da cijelu ekonomiju treba učiniti efikasnijom i konkurentnijom.
– O tome se stalno govori, ali se na tome dovoljno ne radi. Bilo bi jako loše da budemo zadovoljni sa sadašnjim rezultatima, koji nisu loši, ali nisu ni jako dobri jer, da bi se približila razvijenijim zemljama, Hrvatska mora rasti po višim stopama – zaključio je guverner.
Koliko bi tek rastao BDP bez pljački i pustošenja u zadnjih 20 godina?!