Unatoč plaćanju 2,5 milijardi kuna Uljanikovih dugova javni dug u 2018. godini trebao bi se zadržati na razini od 75 posto BDP-a, zaključili su analitičari Raiffeisen banke. To bi značilo da je Hrvatska zaključno s krajem prošle godine udio javnog duga u ekonomiji umanjila za više od 12 posto u odnosu na rekordna zaduženja javnog sektora koji su se bilježili krajem 2015. godine, odnosno na kraju mandata Zorana Milanovića.
Brojke govore i da je ministar Zdravko Marić u samo tri godine uspio smanjiti javni dug i u apsolutnim iznosima. Tako je u rujnu 2018. javni dug iznosio 281,8 milijardi kuna, dok je u prosincu 2015. bio sedam milijardi kuna veći. Raste domaća komponenta duga, a u inozemstvu se država sve više razdužuje. Analitičari RBA ističu da će država uz glavnicu od 2,5 milijarde kuna za Uljanik platiti i kamate pa će trošak saniranja škverova biti i veći nego se sada bilježi, ali bez obzira na to drže da će kretanja u fiskalnoj statistici ostati razmjerno povoljna. Pod tom ocjenom podrazumijevaju solidan primarni suficit te daljnji pad omjera javnog duga u odnosu na BDP, četvrtu godinu zaredom, pri čemu će pad udjela duga u BDP-u biti potpomognut nastavkom rasta gospodarstva te tečajnim kretanjima. Prije nekoliko su dana objavljena i kretanja vanjskog duga po kojima se Hrvatska u godinu dana na inozemnim tržištima razdužila za dodatnih 980 milijuna eura.
Smanjenje inozemnog duga bilježi se od prosinca 2015. godine otkad smo se razdužili više od 10 milijardi eura. Naime, u ljeto 2015. vanjski dug iznosio je 49,3 milijarde eura. Najbrže se, zbog popularnosti kunskih kredita, razdužuju građani i poduzetnici koji su posljednjih godinu dana svoj dug smanjili za 688 milijuna eura i sada u stranim valutama duguju još 13,5 milijardi eura.
A Marić nam ne valja?