Jest ćemo kruh od stočnog brašna jer Vlada kupuje mir sa seljacima?

Jest ćemo kruh od stočnog brašna, najcrnji je scenarij ustraje li Ministarstvo poljoprivrede, kako je obećalo seljacima, u izmjeni pravilnika o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta, kojim se drastično spuštaju kriteriji kvalitete pšeničnog zrna.

Kako bi kupilo mir seljaka, resorno ministarstvo pristalo je, među ostalim, sniziti standard kvalitete pšenice sa 76 na 70 hl, primjesu sa 6 na 12% te vlagu zrna s 12 na 14%, kakva je prije završavala u stočnoj, a ne ljudskoj prehrani, tvrde u Žitozajednici, koja okuplja 80% hrvatske mlinarsko-pekarske industrije.

– Ako se već htjelo seljacima nadoknaditi štetu i zbrinuti pšenicu za koju se nagađa da je loša – a prve analize pokazuju posve drugačije – to se moglo i na neki drugi način, a ne ugrožavanjem proizvođačke industrije – kaže direktorica Nada Barišić, ističući kako se ispod sadašnjih standarda ne smije ići. U protivnom će odgovornost za loš kruh pasti na Čobankovićevo ministarstvo. To više što je kvaliteta zrna u dijelovima RH gdje je bilo puno kiše, ali nisu poplavljeni, izvanprosječna. Tu će seljak, odgodi li prodaju, možda i dobiti 1,20 kuna, koliko traži, možda i više – odredit će tržište, tvrdi N. Barišić.

Naravno, u cijeni "igra" i količina uroda, koja bi mogla biti i prepolovljena u odnosu na 2009. No prva cijena je oko 90 lipa, koliko i na mađarskoj burzi, na što računaju i u Granoliju. Inače slijedi i poskupljenje brašna, najavljuje vlasnik Hrvoje Filipović. Potom vjerojatno i kruha i peciva. – Svi smo na tržištu i sve je stvar tržišta. Ako neko može dobiti i četiri kune, neka proda. No, RH je premalo tržište da bi utjecala na cijene u okruženju, a one sada ne pokazuju tendenciju rasta. Trenutačno je najvažnije da se žetva privede kraju i pšenica pospremi u silose, a onda ćemo vidjeti – kazao je Filipović.