Jure Vukić: Postali smo generator izvoza preko hrvatskih morskih luka

Hrvatska se već desetak godina luta u strategijama, planovima i programima gospodarenja otpadom, ili pronalaženju najboljeg rješenja za održivo gospodarenje otpadom. Pri tome zanemaruje se da je upravo segment gospodarenja otpadom velika prilika za razvoj i gospodarski rast koja se mjeri u milijardama kuna. O situaciji u sustavu gospodarenja otpadom, trendovima te što možemo očekivati, govori Jure Vukić, predsjednik uprave tvrtke Centar za reciklažu CEZA-R, članice C.I.O.S. grupacije koja je hrvatski i regionalni lider u gospodarenju otpadom.

Kako ocjenjujete situaciju s gospodarenjem otpadomj iz pozicije lidera na tržištu?

U gospodarenju otpadom u Hrvatskoj vidljivi su pomaci na bolje, ali nije jasan smjer razvoja sektora gospodarenja otpadom, pa zaostajemo naspram drugih razvijenijih članica Europske unije. Potrebno je da se svi vladajući zajedno s oporbom, strukom i dionicima sustava gospodarenja otpadom konačno usuglase oko dugoročnih ciljeva i strategije, a što bi rezultiralo stabilnošću tog sustava i potaknulo razvoj i investicije. Teško je planirati velike investicije kad vam se zakonodavstvo i strategija mijenjaju svake četiri godine, a ponekad i češće.

Kakva je pozicija CEZ-A-R-a na tržištu?

Vodeća smo tvrtka u sektoru gospodarenja otpadom u Hrvatskoj i najveća operativna članica matične nam C.I.O.S. grupacije. Prijelomnica u našem razvoju bila je 2017. nakon što je hrvatski vlasnik grupacije otkupio preostalih 50% udjela koje je do tada bilo u suvlasništvu njemačkog društva Scholz. Tada je počelo restrukturiranje društva, postali smo brži i operativniji, otvorila su nam se nova tržišta, mladi stručnjaci su preuzeli upravljanje. Trenutno CE-ZA-R ima 335 zaposlenih kojima isplaćujemo prosječno 13.500 kuna bruto plaće, a u doba korone smo i povećali bruto plaću za 2000 kuna. Osim sjedišta u Zagrebu, imamo podružnice – ljevaonicu čelika Felis u Sisku i postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada MBO u Varaždinu.

Kapacitet ljevaonice izdvojenog željeza s postupkom taljenja u elektrolučnoj peći je 4000 tona godišnje. Sa svojim MBO pogonom za miješani komunalni i drugi nereciklabilni otpad držimo trećinu hrvatskih kapaciteta. Imamo 17 lokacija radnih jedinica u Hrvatskoj na kojima prikupljamo i do neke faze obrađujemo taj otpad. Ovlaštenik smo za gospodarenje posebnim kategorijama otpada: otpadnih vozila te električnog i elektroničkog (EE) otpada kao i oporabu metalne ambalaže. Kontinuiran i stabilan rast omogućio nam je velike investicije u jedinstvena postrojenja u Hrvatskoj, između ostalog i tzv. šreder koji usitnjava karoserije vozila i ostali otpad te MBO postrojenje.

Kakvi su vam poslovni rezultati?

Početak 2020. obilježen globalnom korona krizom iskoristili smo za dodatno restrukturiranje tvrtke i značajniji iskorak na tržišta Mađarske, Austrije, Slovenije, Italije i Njemačke. Stoga smo u drugom dijelu 2020. ostvarili rekordne količine tokova otpada sa naglaskom na crnim metalima. Također, krenuli smo u investicije vrijedne 60 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na ulaganje u najsuvremenije škare za rezanje metala velikog kapaciteta. Prihod nam je lani bio 1,1 milijardu kuna, a što je rast za 34% u odnosu na 2019. Od toga smo 75% ostvarili u izvozu. Istovremeno smo povećali i količine sakupljenog i obrađenog otpada za 51% u odnosu na 2019. Pokazatelji za prvi ovogodišnji kvartal su nam još bolji s prihodom od 465 milijuna kuna, a od čega 88% dolazi od izvoza. Izvoz je povećan sa 70% iz 2019., na 88% u prvom kvartalu ove godine, što nas čini jednim od najznačajnijih izvoznika u Hrvatskoj.

Radi se o velikim količinama sirovine koju izvozite?

Postali smo generator izvoza preko hrvatskih morskih luka. U dvije godine su pretovari sa 100.000 tona povećani na više od 500.000 tona. Poslujemo u lukama Rijeka, Split i Ploče, a od ovog mjeseca krećemo sa izvozom iz Luke Zadar. Velik partner su nam i Hrvatske željeznice. Imamo veliku potrebu za dodatnim kapacitetima u kamionskom prijevozu jer naših 300-tinjak kamiona nije dovoljno. I ovim putem pozivam sve prijevoznike koji su zainteresirani za prijevoz rasutih tereta da nam se jave jer im možemo osigurati dugoročnu suradnju.

Koja su vam glavna izvozna tržišta?

Za metal to je Turska. Kod Izmira je više od 100 željezara, plasiramo već sad oko 500 tisuća tona metalne sirovine. U kratkome roku planiramo povećati te isporuke na milijun tona. Manje količine izvozimo i u Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Njemačku i Italiju, a prisutni smo i na domaćem tržištu, za potrebe željezare u Sisku.

Kakvi su vam planovi?

Radimo s ciljem da zadržimo poziciju tržišnog lidera, na hrvatskom i na regionalnom tržištu uz zadržavanje visokih standarda i stope recikliranja u poslovanju. Planiramo povećati kapacitete s ulaganjima u najsuvremeniju opremu za sakupljanje i obradu određenih vrsta otpada, pa u narednoj godini planiramo ulaganje dodatnih 150 milijuna kuna. Cilj nam je već ove godine prikupiti i obraditi milijun tona otpada. Poslovni plan CE-ZA-R-a uklapa se u cijelosti u strategiju C.I.O.S. grupacije baziranoj na načelima kružnog gospodarstva, odnosno pretvaranju otpada u resurse.

Tvrtka CE-ZA-R najprepoznatljivija je po prikupljanju i oporabi automobila. Koliko tih automobila zbrinete te koliko je potrebno da dovezena olupina postane sirovina?

U 2020. godini grupacija je sakupila i obradila oko 59 tisuća tona, što znači oko 60 tisuća komada automobila. CE-ZA-R dnevno preradi oko 250 vozila na lokacijama 17 radnih jedinica u Hrvatskoj, gdje se obavlja demontaža vozila s izdvajanjem opasnih komponenti iz vozila, s time da se završna obrada, proizvodnja sekundarnog čelika u šrederu, obavlja samo u Zagrebu. Šreder postrojenje ima kapacitet 800 tona dnevno u dvije smjene.

Dakle, otpadna vozila koja nam se predaju na oporabu obrađuju se po segmentima – skidanje guma, vađenje elektronike, isušivanje od ulja i tekućina i sl., pa onda odlaze na usitnjavanje i separaciju u šreder. Ostatak materijala iz vozila kojeg čine plastika, tekstil, koža, guma s određenih dijelova itd., dodatno se mehanički obrađuje u podržnici C.I.O.S. grupacije u Sisku, čime se izdvaja dodatna količina vrijednih sirovina. Time je Hrvatska zahvaljujući, našim ulaganjima i pameti, ispunila jedan od nacionalnih ciljeva i obveza prema Eeuropskoj uniji, koji se odnosi na oporabu i recikliranje otpadnih vozila. Radi internih potreba normiranja procesa, izmjerili smo da nam je potrebno oko 15 minuta da otpadno vozilo “postane” sirovina.

Na vrijeme ćemo biti spremni za oporabu e-vozila

Sve je više električnih vozila. Jeste li ste već imali iskustva s njihovom oporabom? Električni automobili i u oporabi donose novitete, posebno po pitanju baterije koja je značajni dio vozila. Nisam siguran da trenutno postoji adekvatni model visoke stope recikliranja takvih baterija. Pratimo trendove u EU, a naši inženjeri razmatraju opcije. Do sada smo imali samo jedan načelan upit za reciklažu e-vozila. Procjenjujem da ćemo se za pet do sedam godina početi susretati s reciklažom e-automobila, a do tada ćemo zacijelo imati tehnologiju i stručne kadrove.