Vjerujem da većina želi ovo drugo. Često putujem i na svojim putovanjima susrećem umirovljenike iz brojnih europskih država: Nijemce, Engleze, Šveđane, ali vrlo malo Hrvata. Hrvatski umirovljenici malo putuju, uglavnom zato što su im mirovine vrlo niske. Ali, vremena se mijenjaju i današnje osobe srednjih godina navikle su putovati, a isto će željeti i u mirovini.
PRATITE NAJDETALJNIJI YOUTUBE SPECIJAL O MIROVINAMA U HRVATSKOJ!
Najvažnije pitanje koje si možemo postaviti jest što možemo učiniti danas da bismo si u danima mirovine mogli priuštiti određene užitke.
S više staža ranije u mirovinu
Da bismo dobili odgovor, prvo odgovorimo na lakše pitanje: s koliko godina možemo u mirovinu? Pravo na starosnu mirovinu muškarci ostvaruju kad napune dva uvjeta: 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Za žene je u 2021. ta granica 62 godine i devet mjeseci te 15 godina mirovinskog staža. Svake godine granica za žene se povećava za tri mjeseca do 2030., kada će se izjednačiti uvjeti za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce. No, mnogi ne znaju da postoji i druga opcija za osobe koje imaju radni staž od barem 41 godine. One ne trebaju čekati 65. ili 62. godinu života, nego mogu u mirovinu s navršenih 60 godina.
Dok neki broje dane do starosne mirovine, poznajem mnoge koji neće čekati punu starosnu mirovinu, nego će iskoristiti mogućnost odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu – pet godina ranije. Jedan od njih je moj kolega koji ima 60 godina, ali je ostao iznenađen kad je shvatio da uvjet za prijevremenu mirovinu nije 15, nego 35 godina mirovinskog staža. Budući da u svojoj 60. godini ima 33 godina staža ipak će trebati raditi još dvije godina da bi mogao u prijevremenu starosnu mirovinu.
Puno je matematičkih modela uključeno u izračune mirovina. Tako je i kod prijevremenih mirovina. Ako se odlučite za prijevremenu starosnu mirovinu, neovisno o spolu, polazni vam se faktor smanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Jednako tako, ako odlučite raditi i nakon što ste ispunili uvjete za starosnu mirovinu, za svaki mjesec dodatnog rada polazni vam se faktor uvećava za 0,34 posto (do maksimalno 60 mjeseci).
Usklađivanje dvaput godišnje
Da biste dobili bolju sliku o tome što znači otići u prijevremenu mirovinu ili ostati raditi i dulje nakon što ste stekli pravo na mirovinu, usporedimo Ivana, Luku i Tomislava. Sva trojica počela su raditi u istom trenutku prije, na primjer, 38 godina. Zamislimo da su radili na radnim mjestima s jednakim iznosima plaća i tijekom radnog vijeka plaća im se jednako mijenjala i prije umirovljenja iznosila je oko 6000 kuna. Ivan je u 2020. godini napunio 63, Luka 65, a Tomislav 67 godina i svi su otišli u mirovinu isti dan, tijekom 2020. nakon 38 godina rada.
Luka je jedini koji je upravo stekao uvjete za starosnu mirovinu. Ivan bi trebao raditi još dvije godine, ali je odlučio otići u prijevremenu mirovinu. Tomislav je već dvije godine ranije stekao uvjete za mirovinu, ali je u dogovoru s poslodavcem odlučio raditi još dvije godine. Ako je Lukina mjesečna mirovina 3000 kuna, Ivan će dobivati 144 kune manje, odnosno 2856 kuna, a Tomislav je produljio radni vijek za dvije godine, pa će dobivati 244,80 kuna više, odnosno 3244,80 kuna.
PRATITE NAJDETALJNIJI YOUTUBE SPECIJAL O MIROVINAMA U HRVATSKOJ!
Evo još jednog izračuna koji će utjecati na njihove mirovine. Dvaput godišnje mirovine se usklađuju s troškovima života i plaćama: 1. siječnja i 1. srpnja. Uvijek se radi o povećanju mirovina, ali umirovljenici taj porast osjete na svojim mirovinama tek u travnju i rujnu. Kako to konkretno izgleda?
Ako je Luka u drugoj polovici 2020. imao mjesečnu mirovinu od 3000 kuna, od siječnja 2021., nakon povećanja od 0,56 posto, mirovina bi mu trebala iznositi 3017 kuna. Luka će osjetiti povećanje tek u travnju, kad primi ispravan iznos mirovine od 3017 kuna za ožujak, ali i po 17 kuna zaostatka za mirovinu iz siječnja i veljače, što je ukupno 3051 kuna. Postotak za koji raste mirovina zove se stopa usklađivanja, a određuje se pomoću dva parametra: stope promjene indeksa cijena i stope promjene bruto plaća svih zaposlenika u Hrvatskoj u prethodnom razdoblju.
Odabir mirovinskog osiguravajućeg društva
Kada Ivan, Luka i Tomislav odluče otići u mirovinu, dobit će dva izračuna i moći će odabrati povoljniju opciju: mirovinu samo iz prvog stupa ili kombiniranu iz prvog i drugog stupa. Ako se odluče za mirovinu samo iz prvog stupa, dobivat će je od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). U tom slučaju se njihova kapitalizirana štednja (to je onih 5 posto iz bruto plaće koje su uplaćivali u drugi stup) prenosi u državni proračun.
Ako odluče primati kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa, tada će mirovinu iz prvog stupa dobivati od HZMO-a, a iz drugog stupa od mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD). Za razliku od mirovinskih fondova u kojima osiguranici štede za svoju mirovinu iz drugog ili trećeg stupa, mirovinska osiguravajuća društva isplaćuju mirovine iz ta dva stupa. Dakle, posao MOD-a je isplata mirovine temeljem doznačenih sredstava iz obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, pri čemu jamči dugoročnu sigurnost isplate ugovorene mirovine.
Zato je sljedeći korak za ostvarivanje mirovine iz drugog stupa odabir MOD-a, a trenutno postoje dva: Raiffeisen MOD i Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HRMOD). U tom slučaju njihova se kapitalizirana štednja iz mirovinskih fondova u kojima su štedjeli prebacuje u odabrani MOD, s kojim sklapaju ugovor o isplati mirovine.
Također mogu birati između četiri modela isplate mirovine, od kojih u tri postoji mogućnost nasljeđivanja. Jako je važno da se budući umirovljenici informiraju o prednostima svakog modela jer o tom izboru ovisi visina mirovine koju će ostvariti:
1. Pojedinačna doživotna mirovina (korisnik prima mirovinu do kraja svog života).
2. Zajednička doživotna mirovina (ako supružnik nadživi korisnika supružniku se nastavlja isplata mirovine iz MOD-a do kraja njegovog života).
3. Pojedinačna doživotna sa zajamčenim razdobljem: od 5 do 20 godina (Raiffeisen MOD) ili od 5 do 30 godina (HRMOD). Ako je npr. zajamčeno razdoblje 20 godina, u slučaju smrti korisnika tijekom tih 20 godina, mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom nasljedniku do kraja cijelog zajamčenog razdoblja.
4. Zajednička doživotna sa zajamčenim razdobljem: od 5 do 20 godina (Raiffeisen MOD) ili od 5 do 30 godina (HRMOD). Ako je npr. zajamčeno razdoblje 20 godina, u slučaju smrti i korisnika i supružnika, mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom nasljedniku do kraja cijelog zajamčenog razdoblja.
Mirovinska osiguravajuća društva pritom jamče doživotnu isplatu mirovina iz drugog stupa koja se usklađuje najmanje dvaput godišnje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena. To znači da u slučaju da potrošačke cijene narastu 3 posto, upravo toliko će se povećati i mirovina koju isplaćuje MOD. Važno je napomenuti da nakon odlaska u mirovinu MOD-ovi nastavljaju ulagati sredstva namijenjena za isplatu mirovina na tržištima kapitala, sukladno zakonskim propisima, pa se mogu očekivati veće vrijednosti mirovina. MOD-ovi dio dobiti ostvarene ulaganjem tih sredstava mogu pripisati korisnicima kroz povećanje redovne mjesečne mirovine kad je to primjenjivo sukladno zakonskim propisima.
Pogledajte svoj izračun za mirovinu:
Kako na vrijeme povećati svoju mirovinu?
Svi znamo da su mirovine niske i da današnji umirovljenici teško financiraju osnovne potrebe, a o putovanjima mogu samo sanjati. Da bismo proveli ugodnije umirovljeničke dane, ipak možemo nešto učiniti. I eto nas kod najvažnijeg dijela – kako povećati svoju mirovinu. Jedna od trenutno najpovoljnijih i najsigurnijih opcija je uplaćivanje dobrovoljne mirovinske štednje, tzv. treći mirovinski stup.
Uplaćujući u treći stup, ostvarujete dvostruku korist. Prva je da mirovinska društva ulažu vaš novac. U posljednjih pet godina prosječni godišnji prinos bio je iznad 4 posto. To znači da se za svaku vašu uplatu od 100 kuna stanje na vašem računu nakon godinu dana poveća na 104 kune.
Drugi su benefit državna poticajna sredstva: svake godine država na vaš račun dodaje još 15 posto iznosa, do maksimalno 750 kuna. Ako ste tijekom godine u treći stup uplatili 1000 kuna, dobit ćete još 150 kuna od države. Što više uplaćujete to je iznos državnih poticaja veći. Ako ste uplatili 5000 kuna, dobit ćete 750 kuna, a ako uplatite više od 5000 kuna, poticaji ostaju 750 kuna. Zato je optimalno uplaćivati 5000 kuna tijekom godine, što odgovara uplati od oko 417 kuna mjesečno. Novac možete početi dobivati najranije u svojoj 55. godini života, ali ako ste ranije počeli štedjeti (prije 1. siječnja 2019.) u dobrovoljnom mirovinskom fondu mirovinu možete početi primati i sa 50 godina života. Budući da je svrha štednje u trećem stupu bolja financijska situacija u mirovini, optimalno je uplaćivati štednju do svojeg umirovljenja i onda se odlučiti na isplatu mirovine. Iako je dobrovoljnu mirovinsku štednju korisno početi uplaćivati u bilo kojem trenutku, najbolje je početi što prije.
Razgovarajte odmah s Gospodinom Finom i na Viberu te saznajte dodatne, personalizirane informacije o štednji u drugom i trećem mirovinskom stupu te kako štedjeti za svoju mirovinu. Gospodin Fin nastao je u partnerstvu mirovinskih fondova s bihevioralnim stručnjacima i vodećom hrvatskom IT tvrtkom Infobip.
Razgovarajte odmah s Gospodinom Finom!
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji native tima Večernjeg i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.