Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do poremećaja u globalnim opskrbim lancima, a posljedica tih promjena logističkih pravaca je i rast interesa za hrvatsku prometnu infrastrukturu pa je i količina prevezenog tereta sve veća kod željezničkih cargo prijevoznika, ali i u hrvatskim pomorskim lukama.
A sve se to onda odrazilo pozitivno i na rezultate poslovanja tih tvrtki, u prvom redu HŽ Carga, najvećeg hrvatskog željezničkog prijevoznika tereta. HŽ Cargo zbog ugovaranja novih poslova u prvom kvartalu ove godine znatno je povećao prevezene tone tereta, gotovo 14 posto. Preko Luke Rijeka, primjerice, u prva tri mjeseca ove godine u naturalnom prometu ostvarene su 577.924 tone tereta, što je rast od sedam posto u odnosu na prva tri mjeseca 2021. Generalni teret povećao se 32 posto te je prekrcano 189.180 tona, dok je tonaža kontejnera povećana za 301 posto te iznosi 68.952 tone.
Kako putuje rudača
No prekrcaj rasutog tereta u toj luci u prva tri mjeseca u padu je 16 posto. S obzirom na to da je ukrajinska kriza počela krajem veljače, podaci o prometu riječke luke za ožujak pokazuju da su generalni tereti u porastu 39 posto, rasuti tereti rasli su 22 posto, a kontejneri 298 posto. Ukupno je riječka luka u ožujku imala rast prometa od čak 35 posto. Direktor HŽ Carga Dragan Marčinko kaže da, što tiče te tvrtke, rezultati prvog kvartala još nemaju toliko veze s ukrajinskom krizom.
– Naši rezultati bolji su iz dva razloga. Prvo smo uspjeli vratiti stare kupce, a doveli smo i novog, iz Bora, za prijevoz bakrenog koncentrata iz Srbije za Solin. Radi se o novim količinama koje dosad nisu bile na tržištu – objašnjava Marčinko, koji nam otkriva da su u ožujku, kako je počeo rat, počeli upiti što bi se moglo raditi za Ukrajinu.
– Neke robe već su krenule, ali u ovom trenutku još to nije ekstremno. Radi se prije svega o rudačama, i to za čeličanu US Steel u slovačkim Košicama. Sad se traže alternativni pravci dobave te rudače iz Ukrajine pa ta roba sad već jednim dijelom ide iz Bakra, a drugim dijelom iz Ploča za Slovačku – objašnjava Marčinko.
Druga važna roba za koju se traže alternativni pravci dobave su žitarice, no Marčinko kaže da su za to potrebni silosi u lukama, a koje imamo u Rijeci i Solinu. No njihovi kapaciteti mnogo su manji od zahtjeva tržišta. HŽ Cargu u tome su partneri Žitni terminali, koji su vlasnici silosa u Solinu, a koji sad imaju zahtjeve za prijevoz dodatnih količina žitarica koje su vezane za Ukrajinu.
Vlakovi nekad čekaju i po 10 sati
– Žitni terminali nama su standardni kupci, samo sad od njih imamo puno veće količine. Za logistiku je bitno skladište u luci, pretovarni uvjeti, morate snimiti cijeli lanac dobave od točke A do točke B. I tu dolazimo do problema, a to je stanje željezničke infrastrukture. Trenutačno se u Hrvatskoj na željeznici izvode veliki radovi zbog kojih nastaju zavori pruga i tako imamo malu propusnu moć, a to otežava posao svim željezničkim cargo operaterima u RH, kojih je ukupno 10 – kaže Marčinko.
HŽ Cargo pri tome drži 53 posto tržišta željezničkog prijevoza roba, koje je prošle godine premašilo 15 milijuna tona tereta. Usto, Marčinko upozorava i na međugraničnu suradnju, prebacivanje vlakova preko granice ide otežano, i to na dva ključna pravca – prema Srbiji zbog granice EU te prema Mađarskoj zbog schengenskog režima, koji se na Hrvatsku još ne odnosi.
– Od Rijeke do Koprivnice mi sad putujemo pet sati više nego prije. Naši vlakovi nekad čekaju i po 10 sati samo da bi ušli u Mađarsku – ističe Marčinko dodajući i da daljnji razvoj Riječke luke ovisi o protočnosti pruge i granice. Marčinko navodi i da je na granici s Mađarskom (Koprivnica – Gyekenyes) u jednom danu moguće primiti i otpremiti do 10 pari vlakova, a to znači oko 10.000 tona robe. A to je i više nego premalo s obzirom na to da se potrebe za ukrajinskom robom mjere u milijunima tona.
Veći željeznički cargo promet Hrvatska bilježi i jer Srbija rekonstruira i gradi željezničku prugu prema Mađarskoj pa se sada roba za sjevernu i srednju Europu (Njemačka, Slovačka, Češka…) preusmjerava preko Hrvatske.
HŽ Cargo cilja 7 milijuna tona
– Da je kod nas sve u redu sa željezničkom infrastrukturom i propusnošću na granicama, napravili bismo puno više posla što se tiče novih količina tereta. Naše ukupno tržište je 15 milijuna tona, HŽ Cargo od toga preveze 6,2 milijuna tona, a ove godine ciljamo i do sedam milijuna tona. Imamo ugovore i kapacitete, ali zbog svega prije navedenog samo je pitanje hoćemo li to uspjeti ostvariti – govori Marčinko i dodaje da će se u drugom kvartalu ove godine više primijetiti promjene logističkih pravaca zbog rata u Ukrajini jer još uvijek se ugovaraju poslovi.
Što se tiče HŽ Carga, koji je godinama u krizi i na rubu stečaja, Marčinko, koji je tu tvrtku preuzeo prije dvije godine, kaže da su operativno pozitivni, ali da ih još uvijek opterećuju financijski i izvanredni rashodi, sudske presude, zatezne kamate… što mijenja rezultat poslovanja u minus. No ističe da je poslovanje HŽ Carga sada stabilno jer, kako kaže, kontroliraju situaciju. Lani je ta tvrtka imala gubitak od 60-ak milijuna kuna, a to je upola manje nego godinu prije.
– Polovica tog gubitka odnosi se na prometovanje ličkom prugom. Da sam privatnik, rekao bih da neću tom prugom voziti, no mi smo državna tvrtka i dalmatinske luke ovise o nama te ne možemo donijeti takvu odluku. Problem je jer je od Oštarija, gdje se pruga grana za Rijeku i Dalmaciju, do Rijeke pruga elektrificirana, a prema Dalmaciji nije pa zato prema tamošnjim lukama moramo ići s dvije dizel-lokomotive. Mi na jednom vlaku od Ogulina do Solina i nazad potrošimo čak 5000 litara dizela. Tržište to ne može platiti – upozorava Marčinko i dodaje da su u planu restrukturiranja naveli da je potrebna državna subvencija za prijevoz robe ličkom prugom.
VIDEO Unatoč Putinovim prijetnjama Finska potvrdila zahtjev za članstvo u NATO-u!
Još od Austro Ugarske je poznato da je najkarći put od Rijeke do Budimpešte bio upravo taj kroz Koprivnicu. Iako ju je autoput ominuo, možda željeznica neće. Godinama se nije ozbiljno ulagalo u željeznicu, luke pa nam danas računi dolaze na naplatu.