'Kod nas je prosječna plaća 12.000 kn, dok Fina i drugi financijski servisi prikazuju 4600 kn'

Mate Rimac otkrio je kolike su zaista plaće u njegovoj kompaniji Rimac Automobili i kako je došlo do razlike koja se prikazuje na Fini i onoga što se zapravo isplaćuje.

"U Rimac Automobilima prosječne su plaće 12.000 kn neto, dok Fina i drugi financijski servisi prikazuju 4600 kn.

Disclaimer: Ovim ne želim kritizirati FINA-u i druge institucije – ne smatram da je namjera u pitanju nego legacy problem s kojim se nitko nije bavio. Mi smo prije par godina pokušali riješiti problem i od tad više puta razgovarali s nadležnim institucijama. Najavljeno je da će se napraviti određene izmjene da se ovaj problem riješi, no kako se problem još nije otklonio, želim dati više informacija u vezi s ovom problematikom.

Hrvatska je dosta loše pozicionirana po investicijama u R&D i inovacijama u Europi što će se, nadam se, uskoro promijeniti", napisao je Mate Rimac.

"Unatoč tome tvrtke koje ulažu u R&D zakinute su. Svi izdaci za razvoj MORAJU se knjižiti pod nematerijalnu imovinu – gdje se takvi izdaci akumuliraju dok ne kreće eksploatacija te investicije. Takav način knjiženja nije naš hir niti nam daje ikakve prednosti u operativnom poslovanju (i dalje plaćamo pune doprinose na te plaće itd.) – to je jednostavno pravilo bilo gdje u svijetu – kod nas je i propisano zakonom. U našem slučaju svi se troškovi za razvoj automobila ili drugih sustava koje razvijamo knjiže na nematerijalnu imovinu, dok ne krenu prihodi od tih proizvoda – što u slučaju razvoja automobila može biti 5 ili više godina. U slučaju C_Two to će biti oko 100 M eura investicije (plaće, prototipovi, alati, testiranja…). Kada krene isporuka kupcima, kreće i amortizacija akumuliranih troškova. U te troškove spadaju i plaće ljudi koji rade na razvoju, što čini veliki dio naših zaposlenih. Isplaćene plaće knjižene na taj način FINA ne uzima u obzir prilikom izračuna prosječne plaće u poduzeću, dok uzima u obzir broj ljudi (ne isključuje ih brojčano iz izračuna – dakle svaki zaposlenik koji radi na R&D doprinosi umjetnom smanjenju prosječne plaće u statistici).

Takva praksa praktički kažnjava ulaganje u R&D – isto R&D ulaganje kojeg su nam puna usta.

Meni je to suludo i za takvu praksu ne vidim nikakav logičan razlog – čini se da je u pitanju greška sustava koju nitko nije primijetio. No ta greška nama, i drugim tvrtkama koje ulažu u R&D, izaziva štetu. Mi te plaće isplaćujemo na apsolutno isti način kao i sve druge i na njih plaćamo iste namete i doprinose državi. Detaljnije objašnjenje ovog problema može se pronaći u dopisu koji smo slali FINA-i prije 2 godine:

Dok zbog gore navedenog problema ispada da su plaće u RA smiješne, situacija je sasvim drugačija — prosječna neto plaća u RA je oko 12.000 kn uključujući prijevoz, odnosno oko 11.000 kn bez njega. Ukoliko uključimo ostale benefite (božićnice, uskrsnice…) prosječna je plaća iznad 13.000 kn neto. Ovdje se može vidjeti povijest naših plaća:

Istovremeno, na servisima poput Poslovna Hrvatska, dobivamo ovu sliku:

Upozoravao sam i Bisnode (vlasnik servisa poslovna.hr) na ovaj problem, ali oni samo prenose podatke od FINA-e i smatraju da je točnost podataka FINA-ina odgovornost.

Ne tvrdim da su naše plaće fantastične — nama je želja mjeriti se s najboljima i želimo, u skladu s mogućnostima, imati značajno veće plaće u budućnosti. No s obzirom na to da mi nismo isključivo razvojna firma (imamo velik dio zaposlenika koji nisu inženjer/white collar – proizvodnja, održavanje…), smatram da je trenutačno stanje dobro i konkurentno u regiji i svakako u Hrvatskoj. Prosjek je još relevantniji s obzirom na to da nam je omjer prosječnih plaća i plaća managementa vrlo mali u odnosu na „svjetske“ firme – ja primam manje od 3x prosječne plaće u firmi dok je u SAD-u odnos CEO-a i „radnika“ preko 300 x – stoga je naš prosjek doista realan prosjek firme.

Iz rekapitulacija obračunatih troškova može se vidjeti i da isplaćujemo preko 1,000.000 € plaća mjesečno, odnosno pola milijuna eura poreza i doprinosa – svaki mjesec – ne računajući Greyp, vanjske suradnike i studente.

Osim dezinformacije o prosječnoj plaći je i način o računanju broja zaposlenih za firmu poput RA potpuno neadekvatan. FINA računa broj zaposlenih na temelju ukupnog broja radnih sati u jednoj godini. Za tvrtke koje, poput RA, brzo rastu – taj podatak nema veze s realnim stanjem. RA su u 2018. godinu ušli s 232 stalno zaposlena a zaključili godinu s 399 (vidi sliku ispod) dok u FINA-inim izvještajima stoji da imamo 316 zaposlenih. Krajem listopada imali smo 513 stalno zaposlena + 83 studenta i vanjskih suradnika. Uz kolege iz Greypa smo na 665 – ne brojeći naše zaposlenike u JV-u u Kini. Dakle RA i Greyp imaju preko 575 stalno zaposlenih te 93 studenata i vanjska suradnika, dok će na raznim portalima stajati sasvim druge brojke. Za ovaj slučaj razumijem da FINA i druge institucije ne mogu prilagođavati svoje sustave i procese anomalijama poput RA, no želim ukazati na to da brojevi na tim portalima nisu relevantni za mnoge brzorastuće tvrtke, pogotovo ako ulažu u R&D. Ovo nije samo problem za RA, nego i za mnoge druge tehnološke i brzorastuće tvrtke – problem koji bi trebalo biti relativno lako otkloniti.

Nadam se da će ovaj problem biti otklonjen kako tvrtke koje ulažu u R&D u buduće neće imati ovaj problem i prikazivati realno stanje tvrtki poput RA", napisao je Rimac.

Video: Mate Rimac o novom električnom biciklu

Video: VLm Mate Rimac o novom električnom biciklu