U Banskim dvorima održava se 187. sjednica Vlade na kojoj su, između ostalog, izneseni i usvojeni prijedlozi rebalansa proračuna za ovu godinu te projekcija proračuna za 2020. i 2021, kao i paket novih poreznih reformi. Premijer Andrej Plenković najavio je i povećanje minimalne plaće za 250 kuna.
Iako je zbog drame između HDZ-a i HNS-a oko koeficijenata prosvjetara bilo upitno hoće li ministri iz redova HNS-a doći na sjednicu, ipak su došli, kao što je predsjednik stranke Ivan Vrdoljak i najavio nakon jučerašnjeg koalicijskog sastanka. U uvodnom obraćanju premijer je čestitao ministrima što su svi danas ipak došli na sjednicu Vlade.
– Današnja sjednica Vlade ima brojne važne točke. Osvrnuo bih se posebno na energetsku strategiju koja je od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku. Posebno je važan i prijedlog o povećanju minimalne plaće. Naš prijedlog jest da se poveća na 3250 kuna neto iznosa, odnosno 4062 kuna bruto – kazao je premijer istaknuvši da je u mandatu njegove Vlade minimalna plaća ukupno povećana za 100 eura.
Prikaz rasta minimalne plaće u mandatu ova #VladaRH. pic.twitter.com/jbAaU5NPEA
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) October 31, 2019
Rebalans proračuna za 2019.
Ministar financija Zdravko Marić govoreći o rebalansu proračuna kazao je da se ukupni rashodi državnog proračuna u 2019. smanjuju sa 140,3 milijardi kuna na 139,0 milijardi kuna, odnosno za 1,3 milijarde kuna.
Navodi da se najveća povećanja rashoda državnog proračuna u 2019. odnose na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene (494,2 milijuna kuna), povećanje izdvajanja za mirovine (849,6 milijuna kuna), financiranje prve faze projekta terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni priodni plin na otoku Krku) u iznosu od 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) u iznosu od 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni dopust (41 milijuna kuna) te sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu (122 milijuna kuna).
Najznačajnija smanjenja odnose se na uštede na kamatama (796,9 milijuna kuna), smanjenje za naknade korisnicima aktivne politike zapošljavanja (151 milijuna kuna), smanjenje na rashodima za nabavu nefinancijske imovine.
Prvi put smanjenje nominalnog duga
Što se tiče proračuna za iduću godinu koji se temelji na projiciranoj stopi rasta od 2,5 posto, ministar je istaknuo kako prvi put planiraju suficit od 0,2 posto te kako je putanja smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u četiri puta brža od očekivane.
– Imamo čak i nominalno smanjivanje javnog duga. Dakle, ne samo udjelom u BDP-u, kao relevantan pokazatelj, nego čak i nominalan – kazao je ministar.
Najveći rast u nacrtu proračuna za 2020. bilježe mirovine i plaće pa će tako za povećanje plaća biti izdvojeno 1,7 milijardi kuna.
Oba prijedloga, i o rebalansu proračuna za 2019. i projekciji proračuna za iduću godinu, usvojena su.
Usvojen je i četvrti paket porezne reforme koji donosi nova porezna rasterećenja u iznosu od 2,4 milijarde kuna, što zajedno s prethodna tri kruga iznosi 9 milijardi kuna poreznoga rasterećenja, kao i strategija energetskog razvoja koju je premijer u uvodnom govoru istaknuo kao od strateške važnosti za RH. Prošao je i prijedlog prema kojemu će obilježavanje Dana državnosti vraća na 30. svibnja.
Za kraj otvorenog dijela sjednice, premijer je pozvao sindikate "da prepoznaju razumnu ponudu koju im nudi Vlada".
– Ja još jednom pozivam i predstavnika sindikata, ali i učitelje i nastavnike, da razumno prepoznaju ponudu koju je Vlada stavila na stol. Ta ponuda jest da će doći do povećanja od šest posto u idućoj godini. Spremni smo intenzivno raditi na reviziji Uredbe kako bi se na pravedniji način definirali koeficijenata složenosti poslova koji postoje na temelju Uredbe koja je godinama prilagođavana, mijenjana i u konačnici nije dovela do pravednih koeficijenata unutar sustava javne i državne uprave. S obzirom na to da je riječ o izuzetnom kompleksnom i zahtjevnom području na kojem postoje brojni otpori, mi smo odlučili uložiti dodatne napore da se to riješi. Ako se ne riješi do 30. lipnja, pronaći ćemo sredstva u proračunu da se zaposlenima u prosvjeti podignu koeficijenti za dva posto – zaključio je.
Milanović ovo nebi napravio ni za 1000 godina