Svojim kooperantima nudimo fiksnu otkupnu cijenu po kilogramu prirasta u najmanje tri turnusa godišnje, a što je najvažnije - plaćamo ih unutar 10 dana, recept je Ivice Pivca, predsjednika uprave Mesne industrije Braća Pivac iz Vrgorca, s kojim je ta obiteljska tvrtka od preuzimanja Vajde potkraj 2015. višestruko digla proizvodnju svinja i broj kooperanata u Međimurju i Slavoniji. Zadovoljni kooperanti i dalje rastu i šire se, pa bi ovogodišnja proizvodnja od 130.000 tovljenika već iduće godine mogla “narasti” na 200.000, nada se Pivac, s kojim razgovaramo o revitalizaciji posrnule domaće proizvodnje svinja, pršutima od uvoznih butova, dionicama Kraša, ambicijama u turizmu...
Kakvi su vam daljnji planovi s Vajdom? Može li Hrvatska postići samodostatnost u svinjetini koja je na vrhu ljestvice uvoznih proizvoda?
Ove godine završit ćemo 50 milijuna kuna vrijednu investiciju u Vajdu, koju smo započeli lani, a podrazumijeva dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnog pogona, nabavu strojeva i opreme za proizvodnju, proširenje skladišnih i ekspeditnih kapaciteta te modernizaciju rashladnog sustava. Proširenjem kooperacije i ostalim investicijama u okviru Grupacije Pivac planiramo se pozicionirati kao vodeća mesna industrija u jugoistočnoj Europi u obiteljskom vlasništvu, osiguravajući maksimalnu količinu sirovine iz vlastite proizvodnje. No unatoč svim našim naporima, žalosno je da se u RH danas uzgaja oko 800.000 svinja, a za samodostatnost nam je potrebno oko 2,5 milijuna. Ulaskom u EU postali smo dio jedinstvenog tržišta, konkurencija je puno jača i ozbiljnija i roba se slobodno kreće. Stoga je neophodno ljude motivirati da se vrate primarnoj proizvodnji, a za to su nužne dugoočekivane i priželjkivane konkretne, nepopulističke i učinkovite mjere resornih ministarstava koje su izostale svih ovih godina od osamostaljenja RH. Jasna i definirana agrarna politika, s kontinuitetom duljim od jednog mandata, jedini je način za zaustavljanje negativnih trendova u poljoprivrednoj proizvodnji.
Kako se nositi s izazovima na tržištu poput enormnog uvoza, nelojalne konkurencije...?
Mi smo snagu pronašli u ponudi suhomesnatih proizvoda, pogotovo onih koji su zemljopisno zaštićeni, kao i ostalih trajnih proizvoda. Uz plasman u Hrvatskoj, te proizvode izvozimo na njemačko, irsko, belgijsko i ostala tržišta EU. Nije potrebno izmišljati toplu vodu. Dovoljno je pogledati i kako se s izazovima nose naši susjedi. Neki od njih, iako je riječ o manjim zemljama, puno su veći proizvođači od nas, a imaju niži PDV na živu stoku i hranu. Te zemlje imaju i nepopulističku agrarnu politiku koja štiti domaće proizvođače, bez obzira na njihovu veličinu.
Nakon Konzuma, jedan ste od najvećih uvoznika hrane u Hrvatsku. Kako to komentirate?
Uzmemo li u obzir naš vlastiti maloprodajni lanac mesnica, više od 270 prodajnih mjesta po čitavoj Hrvatskoj, te već nekoliko puta spominjanu činjenicu da u Hrvatskoj nismo samodostatni gotovo ni u jednoj kategoriji, jasno je i da se određeni dio naše distribuirane robe odnosi na robu s tržišta EU te onu iz uvoza. Ako tu robu ne uvezemo i ne preradimo mi, trgovački lanci sami će je uvesti u skladu sa svojim željama i potrebama.
Core biznis s hranom širite i na slatkiše i hotele. Imate li još ambicija na tim područjima?
U prehrambenoj industriji vidimo veliki potencijal za razvoj čitave zajednice. Svojedobno smo procijenili da je dionica Kraša perspektivna s obzirom na poslovanje poduzeća, vrijednost brenda i ostale čimbenike te ulaganje u nju smatramo dobrom poslovnom odlukom. Dionice kupujemo na vrlo transparentan i otvoren način, preko burze sukladno Zakonu o tržištu kapitala, no nismo niti imamo namjeru preuzeti Kraš, kako se to spekulira u javnosti. Kad je riječ o hotelijerstvu, u tom smo biznisu već petnaestak godina. Imamo tri hotela i jedan hostel, a turističke sezone su iz godinu u godinu bolje pa tako i tu bilježimo rast. Uz prerađivačku industriju, turizam je ostao jedini sektor koji u ovoj državi nešto vrijedi pa zato u njega nastavljamo ulagati. Krug koji smo zatvorili – proizvodnja odnosno prerađivačka industrija, trgovina i turizam – važan je za naš uspjeh i zato što nam omogućava disperziju poslovanja.
Spremate li kakve nove akvizicije u poljoprivredno-prehrambenoj industriji ili turizmu? Ili vas možda zanima Konzum?
U ovom trenutku ne najavljujemo nove akvizicije. A što se tiče Agrokora, pratimo situaciju kao i svi gospodarstvenici u ovoj državi i čekamo da vidimo u kojem će se smjeru razvijati.