Uoči ocjene

Kreditni rejting Hrvatske sada ovisi isključivo o političkoj stabilnosti

Foto: Boris Ščitar/PIXSELL
zdravko marić
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Zdravko Marić
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Zdravko Marić
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Zdravko Marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Ministar financija Zdravko Marić
16.06.2016.
u 21:11
Kad bi rejting pao, penjala bi se kamata na javni dug. Presudno je da se politička kriza razriješi prije ocjene Standard&Poor'sa u srpnju
Pogledaj originalni članak

Predstavnici kreditne agencije Standard&Poor’s u uobičajenom su posjetu u Hrvatskoj, ali ovaj put njihova ocjena koju će objaviti sredinom srpnja ovisi o političkoj situaciji. Doznajemo da analitičari bonitetne kuće najviše pitanja postavljaju o tome koliko je izgledno da se politička kriza razriješi, a ne toliko o gospodarskim pokazateljima.

Hrvatski BDP raste iznad očekivanja, a turističke rezervacije najavljuju odličnu sezonu i prema tome kontinuiran rast do kraja rujna. Pod upitnikom je jačina rasta gospodarstva u posljednja tri mjeseca 2016. koja će ovisiti o provedbi reformi. Zato su analitičari zabrinuti zbog političkih okolnosti i, ako im ostane i najmanja sumnja u stabilnost države, mogli bi smanjiti ocjenu hrvatskog rejtinga.

To bi bilo pogubno za javne financije, ali i za kretanje gospodarstva pa se i makroekonomisti i dužnosnici nadaju da se takav scenarij ipak neće dogoditi. Hrvatska već ima nizak kreditni rejting koji je u tzv. “smeću”, odnosno kategoriji koja investitore upozorava na mogućnost neredovitog vraćanja duga. S&P je u siječnju zadržao istu ocjenu, ali s negativnim prognozama upozoravajući na nužnost provedbi reformi. Alarm je bilo i neuspješno izdanje obveznice na europskom tržištu gdje je RH odustala od zaduženja zbog inzistiranja investitora na visokim kamatama. Ipak, tržišta su pod velikim pritiskom zbog Brexita, odnosno neizvjesnosti oko britanskog članstva u EU pa je cijena duga svima, posljedično i Hrvatskoj, lagano porasla.

Hrvatska obveznica na rok od 10 godina danas ima kamatu od 3,87%, ali kad bi rejting pao, kamata bi se penjala iznad 4%, a to bi značilo minimalno dvije milijarde kuna veće rashode za kamate na javni dug u proračunu od današnjih. Time bi se neutralizirao veći dio rasta BDP-a prije sastavljanja proračuna za 2017. u kojoj nas očekuje otplata više od 40 milijardi kuna što bi uz još lošiji kreditni rejting bilo izuzetno teško. Stoga je za stabilnost gospodarstva i države presudno riješiti političku krizu i prije srpnja imajući na umu da Hrvatska nema luksuz da može izgubiti tekuću godinu.

>>Kreditori traže veću kamatu

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

HR
Hrabraja
01:42 17.06.2016.

Izdajniče licemjerni, fuj

ZG
zgrio
06:03 17.06.2016.

O tome karamarko i posebno petrov baš i nisu vodili računa. Posvađat se lako, trebalo je naći izlaz iz krize, ovako kola i dalje idu nizbrdo. Ipak je to dokaz da interes države nikome od njih nije niti u peti.