Salmonela, listerija, pesticidi, aflatoksini... Dok ovih dana sa svakom novom aferom iznova preispitujemo svoje prehrambene navike, što i kod koga kupujemo, možda je najbolje slijediti europski trend kupnje lokalnih proizvoda lokalnih proizvođača. Onih koji, kako ovih dana ističu u HGK, kupcima jamče sljedivost od polja do stola te kvalitetu koja se ne “poznaje” po dampinškim cijenama i remećenjem tuđih tržišta, već njome ravnopravno konkuriraju i najpoznatijim europskim i svjetskim proizvođačima i brendovima.
Domaće na polici za 24 sata
Na Fininoj listi TOP 15 najvećih poljoprivredno-prehrambenih perjanica po prihodima u Hrvatskoj Vindija je na prvom mjestu s prihodima većim od 2,5 milijardi kuna u 2015. Danas u asortimanu ima više od 1000 proizvoda, a nedavno je sa sirevima te paniranim i pečenim proizvodima Cekin i Vindon, koji bilježe znatan rast izvoza i godinama dobivaju međunarodna priznanja kvalitete, krenula i u osvajanje dalekoistočnih tržišta poput Koreje. Na više od 10 stranih tržišta – i to najzahtjevnijih, od Velike Britanije, Njemačke... izvoz je samo lani, u odnosu na godinu ranije, rastao 25%.
– Nema kompromisa kad su u pitanju kvaliteta i sigurnost – kažu iz Vindije ističući da povjerenje potrošača grade i puno strožim standardima od onih kakve traži EU. U vlastitom mikrobiološkom i kemijskom laboratoriju samo u kćerinskoj Koki godišnje naprave 100.000 analiza kvalitete i sigurnosti. Svježe meso kao najosjetljiviji dio asortimana od njihove klaonice do polica trgovina “putuje” od 12 do maksimalno 24 sata.
U PIK-u Vrbovec kažu da je tamo od ulaska u Agrokor uloženo više od 1,2 mlrd. kuna u nove, vrhunske tehnologije i inovativne proizvode s 25% manje soli, bez glutena, poboljšivača okusa, soje... Bijela soba – dio pogona za narezivanje i pakiranje proizvoda – među najmodernijim je pogonima ove vrste u regiji. U 2016. izvoz čini 20% PIK-ove proizvodnje, pri čemu je i te kako bitno da iz hrvatskog uzgoja u PIK godišnje ulazi 430.000 svinja i 45.000 junadi s 28 farmi Belja, Vupika i PIK Vinkovaca te s više od 70 kooperantskih farmi. Svježe juneće meso iz PIK-a 100% je domaćeg podrijetla, dok se karakteristična sljedivost od polja do stola poznaje i u Belju, od vlastite stočne hrane koju kontroliraju i dronovima, mliječnih i mesnih proizvoda od kojih su najpoznatiji ABC i Buco sirevi pa do baranjskog kulena i kobasica, dimljene slanine te vina. Najveći domaći proizvođač sladoleda i distributer zamrznute hrane Ledo za IFFCO Group, koja je tržišni lider u UAE, proizvodi impulsni i obiteljski sladoled, koje ta grupacija izvozi u 30 zemalja Afrike i Azije.
Mudre države znaju kako
Trećinu proizvodnje sladoleda Ledo samostalno izvozi na 20-ak stranih tržišta, a osim IFFCO-a, značajan partner su mu i svjetski megatrgovci, američki Kroger, britanski Tesco te norveški Diplom-Is. Podravka svoju snagu potvrđuje kroz brendove znane i široko izvan granica. Linolada, vegeta, tjestenine, ajvar, začini... prodaju se na čak 64 tržišta, od Sjevernog pola do Južne Amerike, od Aljaske do Australije. Dobit bilježi rekorde, a tvrtka je ove godine nakon sedmogodišnje stanke isplatila dividendu. I Kraševi proizvodi prepoznatljivi su izvan granica, a sve više i na prekomorskim tržištima. Domaći lider Franck ove je godine dugogodišnju suradnju s njemačkim Intersnackom okrunio i strateškom “joint venture” tvrtkom Adria Snack Company. Kava, čajevi, grickalice... ulaže se puno i raste puno. Samo za proizvodnju čipsa, koji je 100% hrvatski, 2016. otkupljeno je 14.500 tona krumpira od domaćih kooperanata.
S osam proizvodnih pogona u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Srbiji i Makedoniji, i Dukat u sastavu francuskog Lactalisa top je igrač u regiji. Robna marka Dukat toliko je prisutna u prehrambenim navikama građana da većina na spomen riječi “dukat” prije pomisli na mlijeko i mliječne proizvode nego na zlatnik. Vlasnik Žita Marko Pipunić u Slavoniji, među ostalim, podiže iz temelja novu mesnu industriju s ciljem proizvodnje dva milijuna pršuta. Vlasnici Vrgoračke mesne industrije i PPK braća Pivac hvale se proizvodnjom 130.000 pršuta godišnje, 2500 bikova, 35.000 svinja... To što su i veliki uvoznici komentiraju da 50-postotni uvoz “zahvaljuju” nedostatnoj te skupoj i nekonkurentnoj sirovini na domaćem tržištu. Božica Marković, direktorica sektora poljoprivrede i prehrambene industrije HGK, kaže da je za ravnopravan položaj naših proizvođača na tržištu jako važan jednak tretman proizvoda proizvedenih u RH i proizvoda koji se unose iz EU ili uvoze iz trećih zemalja.
– Kriza i embargo s Rusijom donijeli su sa sobom jeftinu robu, a zbog dampinških cijena pale su i marže pa se štedi na razvoju, edukaciji i kontroli – komentira konzultant Dragan Munjiza dodajući da mudre države podupiru svoju stratešku proizvodnju. Tvrdi da bi cijenu ispod koje se ne bi smjeli prodavati proizvodi te javnu nabavu trebalo zakonom regulirati te na neki način signalizirati potrošačima da preferiraju domaću proizvodnju.
>> Hrana koje se uvozi iz EU ne prolazi gotovo nikakvu sanitarnu kontrolu
Izbjegavajte todorića i pivce sve će bit uredu.