Ministarstvo financija izdaje ljetnu obveznicu na domaćem tržištu. Plasirat će zaduženje 23. ili 24.srpnja, a tražit će od ulagača 3,5 do četiri milijarde kuna. Ako bude interesa postoji mogućnost da izdanje povećaju i na 5 milijardi kuna.
>> Dospijeća obveznica po godinama
Kratak rok
Za takav rasplet postoji realna mogućnost, s obzirom da je likvidnost tržišta dobra, a investitori su zainteresirani upisati stabilan vrijednosni papir. Kamata na novo zaduženje kretat će se oko 6,5 posto, doznajemo iz krugova institucionalnih ulagača, koji ne isključuju mogućnost da prinos bude nekoliko baznih poena niži ili viši od te brojke. Država namjerava tržištu ponuditi kunsko izdanje, ali će se dio plasirati i uz valutnu klauzulu, odnosno uz euro, što je tradicionalno zanimljivije za kupce obveznica.
S obzirom na prilike na tržištu kapitala i gust raspored naplate starih dugova, Ministarstvo financija dospijeće će vjerojatno tempirati na 2016. Potkraj svibnja isplaćena je domaća obveznica teška 3,75 milijardi kuna pa na tržištu postoji dovoljno novca za ulaganje u novi ciklus zaduživanja. Trenutak u kojem Ministarstvo financija plasira domaću obveznicu tržište ocjenjuje pogođenim jer sugerira opreznost i odmjerenost. Država će na tržištu izazvati interes i prikupiti novac, dok su uvjeti relativno povoljni. Čekati jesen, drže ulagači, bilo bi opasno jer prijetnju predstavljaju okolnosti na europskom tržištu, koje može eksplodirati u svakom trenutku i odvući kamate prema gore. Druga realna prijetnja je domaća ekonomija i odnos bonitetnih kuća prema Hrvatskoj. Prijeti nam rezanje kreditnog rejtinga ako ne osiguramo planirane uštede i ako podbace prihodi, a čak i novi ciklus krize u eurozoni može izazvati pad domaćeg rejtinga u junk zonu. To bi značilo automatski skok prinosa i kamata, a možda bi čak i onemogućilo državi pristup novcu.
Banke povukle kočnicu
Obvezni mirovinski fondovi i banke najviše ulažu u obveznice, pa se od njih očekuje i da na ovom izdanju poguraju javne financije. Četiri vodeće domaće banke među deset su najvećih imatelja javnog duga. Ipak, čini se da su banke povukle kočnicu. Tržište ne razumije koja je trenutna namjera banaka, kažu nam u krugovima ulagača jer se navodno nisu odlučile hoće li upisivati novu tranšu obveznice ili ne. Banke su već sada u teškoj situaciji zbog rasta problematičnih kredita. Udio dugovanja u stanovništvu, koje je tradicionalno bilo najuredniji platiša, raste, čemu svjedoči i podatak o 7 milijardi kuna nenaplativih dopuštenih prekoračenja računa. Privatni sektor odavno je u krizi i prema statistici već pola godine svaki peti kredit plasiran u gospodarstvo banke tretiraju kao rizično potraživanje. Kad bi rejting države pao, stavile bismo si dodatni teret na leđa u poslovanju zbog obveze rezervacija.
A Riječka banka ??? Koliko milijardi - i opet Linić !