Ministar financija Slavko Linić donio je još jednu u svom stilu oštru i prenagljenu odluku da se do travnja sljedeće godine obavi spajanje malih banaka, što je s gledišta svakog financijaša nemoguće. Riječ je o sedam banaka – Centar banci, Karlovačkoj, Navi, Croatia banci, Vabi, Jadranskoj te Banci Kovanici.
Plan je da se već do sredine prosinca potpiše ugovor s nezavisnim revizorom, do kraja veljače obavi dubinski nadzor, izradi plan, definira potreban dodatni kapital za spajanje i izvor tog kapitala te definira uloga države u tom procesu. Do sredine ožujka trebala bi se izraditi cjelovita strategija poslovanja, definirati financijski i operativni plan restrukturiranja, a već do početka travnja trebalo bi uslijediti odobrenje HNB-a te imenovanje uprave i Nadzornog odbora. U petoj fazi, do sredine travnja, predviđa se pokrivanje gubitaka, pretvaranje hibrida u temeljni kapital, uplata novog kapitala i zamjena dionica.
Nema stručnjaka
Linić ne želi da se ponovi slučaj Credo banke, odnosno da propast banke opet ispadne dodatni teret zbog potrebe isplate osigurane štednje. Prvi sastanak s vodstvom spomenutih banaka održan je prošli tjedan, a prema informacijama sve su banke pristale na predloženi projekt osim Jadranske banke. Cilj projekta je kreiranje banke srednje veličine s korigiranom aktivom od 10,8 milijardi kuna odbije li se od njih rezervacija po plasmanima od oko 70 milijuna kuna. Kapital nove banke bio bi oko milijardu kuna, dodaju li se postojećem kapitalu hibridi i odbiju gubici i korekcije. A uzmu li se u obzir i gubici koji nisu iskazani u financijskim izvještajima, stopa adekvatnosti kapitala ne bi bila zadovoljena pa bi bila potrebna dokapitalizacija, prema procjenama, u iznosu od 366 do 583 milijuna kuna, a kako bi stopa adekvatnosti kapitala bila između 13 i 15 posto.
Izvori novog kapitala bili bi ili postojeći dioničari proporcionalno ili pojedinačno prema vlastitim željama ili bi novi kapital ubrizgao EBRD i država putem Agencije za osiguranje štednih uloga uz definiranu izlaznu strategiju u najviše tri godine. Naravno, rok za takvu izlaznu strategiju je nemoguć, a također ni ideja da cijeli proces spajanja vode ljudi iz DAB-a. Bolje upućeni tvrde da u toj instituciji nema stručnjaka koji bi to mogli obaviti. U stvari, u cijelom procesu spajanja Ministarstvo financija predviđa samo jedno stručno tijelo – revizora. Iako ni jedna revizorska kuća sigurno nema toliki tim koji bi se isključivo mogao posvetiti reviziji tolikog broja banaka u tako kratkom roku. Usto, revizija se predviđa početkom godine kada se ionako obavljaju redovite revizije u bankama. Naravno, to je tek dio nemogućeg Linićeva pothvata, jer sve banke koje su do sada obavljale proces spajanja znaju da je to dugogodišnji proces počevši od, primjerice, prijenosa podataka do ujednačavanja brendova.
U igri zapravo pet banaka
Najveću aktivu, prema podacima za prošlu godinu, ima upravo Jadranska banka, a slijede Karlovačka, Croatia te Centar banka. Zanimljivo je da su u projekt uključene dvije banke u koje je država već uložila kapital, Centar i Vaba, za koje je već dogovoren ulazak Alternative fonda za gospodarsku suradnju. U Centar banku taj je fond već ušao i postao najveći dioničar, no kako doznajemo, ne postoji prevelika sreća njegovim vođenjem banke. Sporan je i njegov ulazak u Vabu, jer iako je odobren, transakcija ipak još nije dogovorena pa ne bi čudilo da na skupštini banke ideja propadne. Također, već je donesena i odluka o pripajanju Nava banke Karlovačkoj banci. Stoga bi u procesu spajanja, bez Nave i Jadranske banke, u stvari bilo pet banaka.
30.11.2012. u 18:41h comparator je napisao/la: zakaj misliš da stvaranje veče banke od 6 melih nije dobra ideja.