Od 1. siječnja 2017. liberalizira se tržište pomorskog prometa u RH. Otada svim koncesionarima istječu ugovori za koncesije u domaćem prometu i za njih će moći konkurirati i strani brodari.
Održavanje konkurentnosti zacijelo je bio jedan od razloga zašto je Jadrolinija naručila brod za udaljene otoke Korčulu, Vis i Lastovo, vrijedan 50 milijuna eura. Izrada projektne dokumentacije na temelju natječaja već je povjerena poljskom Remontowu.
Dampinške cijene
– Brod će se naručiti u povoljnom trenutku, a o čemu ovise i uvjeti tijekom idućeg koncesijskog ciklusa – rečeno nam je u Jadroliniji.
Svoju flotu Jadrolinija obnavlja bez državnih garancija i uz kredite po komercijalnim uvjetima
S obzirom na zauzetost navoza u Europi i stanje narudžbi, ne očekuje se isporuka broda za kraće od 24 mjeseca od ugovora. Predsjednik uprave Jadrolinije Alan Klanac najavio je nabavu 26 brodova do 2027., od čega 23 nova pa će posla biti i za domaća brodogradilišta.
– Priprema za koncesijske natječaje nije jednogodišnji projekt, već je obnova flote stalno u fokusu našeg poslovanja. Tako je u 11 godina floti priključeno 18 brodova, od čega 12 novogradnji. Modernizirana flota, ljudski resursi s naglaskom na iskusne posade te usluge omogućene e-Jadrolinijom naše su glavne prednosti, pa vjerujemo da ćemo i nakon novog natječaja zadržati vodeću poziciju na Jadranu, prognoziraju Riječani. Napominju i da flotu obnavljaju “bez državnih garancija i uz kredite po komercijalnim uvjetima”.
Iako najveća, državna Jadrolinija nije jedini koncesionar linijskog pomorskog prometa: time se bavi i nekoliko manjih, privatnih tvrtki, koje se i žale na povlašten status velike kompanije, ali i na dampinške cijene kojima ih Jadrolinija uništava, presporu liberalizaciju tržišta...
Smanjio broj zaposlenih
– Linijska nacionalna plovidba (LNP) godinama upozorava na pogodovanje državnom brodaru na natječajima za koncesije u obalnom linijskom prometu i diskriminaciju malih privatnika, ali nijedna Vlada to nije riješila. Zato je obvezujuća liberalizacija prometa ostala floskula, a domaći privatni brodari uoči izlaska na međunarodno tržište nikad nisu bili u gorem položaju. No, zato je državni brodar državnim novcem ojačao flotu, kadrove i linije, proziva Antonija Mišura, direktorica LNP-a, splitskog brodara koji je završio u predstečajnoj nagodbi.
Lenko Garbin, vlasnik tvrtke G&V line, koji je morao reducirati flotu i broj zaposlenih smanjio s 43 na 19, kaže pak da se “nas brodare stavlja pred zid jer da smo zaradili goleme pare zato što je u zadnje dvije godine cijena nafte pala”.
– Stoga je Agencija za pomorski linijski promet izračunala da svaku lipu moramo vratiti u proračun: Jadrolinija 67 milijuna, a moja tvrtka 1,5 milijuna kuna, što za nas znači propast – kaže Garbin.
>> Hrvatski brodari osigurali punu zaposlenost do kraja 2016. godine