Manje razlike među kamatnim stopama

Na domaćem novčanom tržištu osjeća se mali utjecaj potražnje za kunama. Likvidnost je još povoljna, no novčani su viškovi znatno niži no početkom godine. Na tržište su utjecale i određene transakcije središnje banke s Ministarstvom financija (prodaja deviza državi), što je rezultiralo povlačenjem manjeg iznosa kuna s tržišta.
Zbog toga na posljednjih nekoliko obratnih repo aukcija središnje banke raste iznos plasirane dodatne likvidnosti.

Kamatna stopa na prekonoćne depozite na novčanom tržištu sad je na oko 4,0% i već se neko vrijeme zadržava na razinama iznad obratne repo stope (3,5%), što upozorava na oprez banaka u održavanju i izdvajanju obvezne pričuve. No, zanimljiva je pojava smanjivanje dugoročnijih kamatnih stopa na tržištu novca. Primjerice, tromjesečni se ZIBOR spustio blizu razine od 4,2%, a dvanaestomjesečni se kreće na razini između 4,5 i 4,6 posto.

To upućuje na činjenicu da se ne očekuju veće teškoće u održavanju likvidnosti u duljem roku, te da su dosadašnja događanja s obratnim repo aukcijama potvrdila potporu središnje banke održavanju stabilne likvidnosti na tržištu.

Povoljna situacija u državnim financijama omogućila je i manji broj aukcija trezorskih zapisa pa je i to pridonijelo  uz veća dospijeća zapisa na posljednjim aukcijama  porastu potražnje za zapisima. Iz toga su i proizašli prinosi od 3,1% na tromjesečne zapise, 3,3% na šestomjesečne i 3,5% na jednogodišnje zapise.