Dalić: Reforma Agrokora omogućit će uzlet ekonomije

U srcu smo turističke sezone, tradicionalno najprofitabilnijeg dijela ekonomske godine. Brojke najavljuju dobro tromjesečje, a iako još valja dočekati vruću gospodarsku jesen, možemo zaključiti da ćemo 2017. pamtiti po krizi u Agrokoru i činjenici da su državni proračun i budžeti građana zabilježili blagi plus. Agrokorova kriza nije ni izbliza gotova, ali zasad nije negativno utjecala na opće ekonomske podatke.

Najveći izazov Agrokor

BDP stabilno raste, čemu je pridonijela i porezna reforma. Vlada još treba imenovati čelne ljude najvećih državnih tvrtki i aktivirati državnu imovinu kako bi ubrzala investicije, koje pokazuju najteži oporavak od svih komponenti BDP-a.

Najava privatizacije dijela HEP-a prodajom dionica građanima i investicijskim fondovima potaknula bi tržište kapitala, ali ima smisla jedino ako se bude oslobodio dodatni investicijski potencijal komunalne kompanije.

Agrokor je trenutačno stabiliziran, a dobavljači o kojima ovisi maloprodaja, umireni su djelomičnom naplatom duga. Loša je vijest da kompanije unutar grupe ne bilježe dobit pa je stabilizacija još na staklenim nogama.

– Tijekom jeseni nastavit će se proces restrukturiranja Agrokora i povećanja efikasnosti poslovanja svih njegovih dijelova, posebno maloprodaje. Iako je izvanredna uprava jedna vrsta predstečajnog postupka, to je ujedno i najveća reforma koja će imati dalekosežne pozitivne posljedice za hrvatsko gospodarstvo – istaknula je potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Reforma je to, kaže M. Dalić, čiji će dovršetak omogućiti uzlet ekonomije “oslobođene neprihvatljivo dugih rokova plaćanja, nejasnih poslovnih dogovora i praksi i nezdrave ovisnosti mnogih poslovnih subjekata o samo jednom velikog”. Izmjene i dopune Stečajnog zakona omogućit će financiranje sa statusom najstarije tražbine tijekom predstečajnog postupka za sve tvrtke.

– Na ovaj će se način dio iskustava stečenih u izvanrednoj upravi prenijeti i na predstečajni postupak radi zaštite poslovanja i zaposlenosti tijekom predstečaja – ističe Dalić.

Porezna reforma, koja je oslobodila dio kupovne moći građana te smanjila opterećenje poduzetnicima snižavanjem stopa poreza na dobit, pomogla je dobrim makroekonomskim rezultatima. Iako je država zasad odgodila primjenu poreza na nekretnine, zamjena komunalne naknade tim poreznim oblikom zaokružila bi poreznu reformu i njezine pozitivne efekte. Manji porezi potaknuli su rast i donijeli veće porezne prihode pa je opravdano pitati je li vrijeme za dodatno smanjenje poreznog opterećenja, možda i u obliku niže opće stope PDV-a. Rashodna strana proračuna trebala bi se držati pod kontrolom kako rast ne bi bio podloga za neodrživo širenje stečenih prava. Ministar financija Zdravko Marić dosad je u kontroli troškova uspijevao, a sada se mora izboriti i za provedbu reformi.

– Državni proračun u prvih je šest mjesec imao deficit od oko 1,6 milijardu kuna, ali kada se tome pribroje izvanproračunski korisnici i lokalna država, zabilježili smo preliminarni suficit od nekoliko milijuna kuna. Prema podacima iz kolovoza, proračun se dobro puni pa bi deficit do kraja godine mogao biti nešto niži od planiranoga, a udjel javnog duga u BDP-u trebao bi pasti na oko 81,2 posto – kaže ministar Marić.

Brojni planovi

U njegovu se resoru priprema i reprogram duga teškog pet milijardi eura cestarskih tvrtki, ali i Zakon o financiranju lokalnih jedinica. Na jesen će Vlada nastaviti programe rasterećenja poduzetnika od administrativnih barijera. To se naročito odnosi na mjere iz djelokruga Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada – kaže M. Dalić. Do listopada planiraju dovršiti internetski portal koji će omogućiti poduzetnicima i građanima da sami prijavljuju birokratske prepreke. Zakon o inspekcijama u gospodarstvu u fazi je donošenja, a paralelno se radi na ujedinjavanju inspekcijskih službi koje se tiču nadzora hrane.

– Radna skupina zadužena za reformu sustava plaća počela je s radom– kaže Dalić, koja na jesen očekuje paket zakona koji će povezati iznos plaće s kvalitetom rada državnih službenika.

Pripremljen je i novi zakon o strateškim investicijskim projektima kojim bi se trebala pojednostaviti procedura dobivanja statusa strateškog projekta. Poduzetnicima i obrtnicima otvorit će se krajem rujna i u listopadu još sedam natječaja za bespovratna sredstva iz fondova EU.