Hrvatsko bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo rasti istim tempom kao i u 2017., za 2,8 posto, nakon čega bi aktivnosti trebale blago usporiti, procijenio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF) u proljetnim prognozama za svjetsko gospodarstvo.
U MMF-u procjenjuju da će hrvatsko gospodarstvo u 2018. godini porasti 2,8 posto, potvrdivši time procjenu iz zaključne izjave objavljene krajem prošlogodišnjeg listopada nakon redovnog posjeta misije MMF-a Hrvatskoj.
Snizili su pak procjenu rasta u 2017. godini, s 3,1 na 2,8 posto, pokazuju redovne proljetne prognoze.
U 2019. predviđaju blago usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, na 2,6 posto.
Inflacija bi ove godine po njihovim procjenama trebala iznositi 1,5 posto, što je za 0,3 postotnog boda više no što su u MMF-u procijenili u listopadskom izvješću. Istu stopu rasta potrošačkih cijena predviđaju i za 2019. godinu.
Ujedno su ponovo potvrdili procjenu prošlogodišnje inflacije u Hrvatskoj od 1,1 posto.
Snizili su pak procjenu ovogodišnje stope nezaposlenosti, za 1,5 postotnih bodova, na 12,0 posto, a u 2019. očekuju njezin pad na samo 11,2 posto.
Prošle je godine prema revidiranim podacima stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 12,2 posto, čime je osjetno snižena u odnosu na procijenjenih 13,9 posto u sklopu redovnih jesenjih prognozi MMF-a.
Potvrđena je procjena ovogodišnjeg viška u tekućoj bilanci plaćanja Hrvatske iskazanog udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) u visini tri posto. U idućoj godini trebao bi kliznuti na 2,1 posto BDP-a.
Prema revidiranim podacima višak je u prošloj godini iznosio 3,7 posto, tek 0,1 postotni bod niži u usporedbi s jesenskom projekcijom.
Ujednačen tempo rasta na globalnoj razini
U skupini europskih gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju, u koju je MMF svrstao Hrvatsku, aktivnosti bi ove godine trebale porasti za 4,3 posto, te usporiti na 3,7 posto u 2019. godini.
Najsnažnije bi u toj skupini trebale porasti aktivnosti u Rumunjskoj, za 5,1 posto u ovoj godini, ali znatno sporije u odnosu na 7-postotni rast u 2017. godini. U 2019. rast bi trebao osjetno usporiti, na 3,5 posto.
Slijedi Turska, s očekivanim rastom od 4,4 posto u 2018. i od četiri posto u 2019. godini, također znatno slabijim u odnosu na prošlogodišnjih 7,0 posto.
U široj skupini tržišnih gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju, koja uz europske zemlje obuhvaća i Zajednicu Neovisnih Država (ZND), azijska gospodarstva u nastajanju i razvoju, Latinsku Ameriku i karipsku regiju, Bliski istok, Sjevernu Afriku, Afganistan i Pakistan, te supsaharsku Afriku, gospodarske bi aktivnosti trebale porasti 4,9 posto u ovoj i 5,1 posto u idućoj godini.
Razvijena bi gospodarstva ove godine u cjelini trebala porasti upola slabije u odnosu na ona u nastajanju i razvoju, za 2,5 posto. Iduće bi godine njihov rast trebao usporiti na dva posto.
Američko gospodarstvo ove bi godine trebao ubrzati na 2,9 posto a iduće bi godine njegov rast trebao blago usporiti, na 2,7 posto.
Gospodarstvo eurozone ove bi godine trebalo rasti po stopi od 2,4 posto, gotovo nepromijenjenom dinamikom u odnosu na prošlu godinu, a iduće usporiti na dva posto.
Vrlo slična kretanja očekuju se u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu koje bi i u ovoj godini trebalo zadržati stopu rasta od 2,5 posto i potom znatnije usporiti, na dva posto.
MMF je potvrdio procjene rasta za globalno gospodarstvo u cjelini objavljene u sklopu siječanjskih projekcija pa tako u 2018. i 2019. godini i dalje očekuje rast od po 3,9 posto. U prošloj je godini rast iznosio 3,8 posto, pokazale su redovne proljetne gospodarske prognoze.
"Ovako snažan i široko raspoređen rast nije zabilježen još od inicijalnog oštrog oporavka svijeta 2010. godine od financijske krize iz 2008. do 2009. godine", konstatira u izvješću ekonomski savjetnik MMF-a Maurice Obstfeld.
"Sinkronizirani rast aktivnosti pomoći će raspršiti preostale dijelove ostavštine krize tako što će ubrzati ukidanje nekonvencionalnih mjera monetarne politike u razvijenim gospodarstvima, ohrabriti ulaganja i zaliječiti rane tržišta rada", dodaje on.
A zašto niste napisali da su procjene za Hrvatsku uvjerljivo NAJNIŽE u odnosu na druge istočnoeuropske zemlje? Primjerice, procjena za Rumunjsku je 5,1%, Poljsku 4,1%, Slovačku 4% itd. To je otprilike ta razlika, vodi li neku državu neki sposobni političar, ili utovljena briselska anemična nakupina masti.