Javni dug Hrvatske spustio se na 78 posto BDP-a, objavila je središnja banka nakon što je revidirala ranije serije podataka o dužničkim papirima središnje države. Mjereno udjelom u BDP-u, u godinu dana javni je dug smanjen za dodatnih 2,6 postotnih bodova.
Uz solidan rast gospodarstva i manje potrebe države za zaduživanjem, Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA, ističe da su na smanjenje udjela utjecali i poboljšani uvjeti zaduživanja na financijskom tržištu te kretanje tečaja, odnosno jačanje kune u odnosu na euro za 0,6 posto na godišnjoj razini. Tri su četvrtine hrvatskog javnog duga u eurima ili vezane uz njega. U apsolutnom je iznosu krajem 2017. godine javni dug dosegnuo 283,5 milijardi kuna te je 1,8 milijardi kuna ili 0,6% viši nego na kraju 2016.
– Iako nije ponovljena 2016. godina, kada je javni dug smanjen i relativno prema udjelu BDP-u za 3,2 postotna boda i apsolutno za 2,5 milijardi kuna, ipak je riječ o više nego očekivanom pomaku, navodi Hrvatska gospodarska komora u redovitim analizama te zaključuje da rezultati postignuti u posljednje tri godine pružaju kvalitetan temelj za nastavak smanjivanja zaduženosti zemlje i otvaraju put prema povoljnijim uvjetima zaduživanja uz mogućnost restrukturiranja dijela nepovoljnih dugova, kao što je to već napravljeno u cestovnom sektoru. Namjera je ove Vlade da do kraja mandata javni dug spusti na oko 70 posto, čime bi uz očekivane reforme osnažila zahtjev za pristupanje eurozoni.
Tijekom 2017. godine došlo je do lagane preraspodjele pa je unutarnji dug smanjen za 371,3 milijuna kuna, a istodobno je inozemni dug povećan za 2,2 milijarde kuna, također pada udio kreditne, a raste udio zaduženosti temeljem izdanih obveznica. HGK ističe da je unutarnji dug na temelju obveznica povećan za 10,8 milijardi kuna, uz istodobno gotovo identično smanjenje kreditnog duga za 10,9 milijardi kuna. Na inozemnom su tržištu povećani obveznički dug za 3,4 milijarde kuna i kratkoročni dug za 136,5 milijuna kuna, uz smanjenje kreditnog duga za 1,3 milijarde kuna. Pritom se, kao i u prethodne tri godine, bilježi smanjenje duga lokalne države (za 75,2 milijuna kuna) i fondova socijalne sigurnosti (za 0,6 milijuna kuna), ali je njihova zaduženost relativno skromna jer 98,4% javnog duga pripada središnjoj državi.
........................dug na 1% past če 2222. godine.........tada nikog neće na Zemlji biti osim našeg ministra financija..............