Na 280 radnih mjesta u Bruxellesu javlja se 10 tisuća Hrvata

Marku Nikoliću 32 su godine, diplomirao je engleski jezik i antropologiju, prije pet mjeseci postao je otac i godinama radi honorarno jer stalni posao u Hrvatskoj ne uspijeva naći. Između tih honorarnih angažmana i roditeljskih obaveza Marko rješava matematičke zadatke, “proučava” takozvane testove inteligencije, mozga nad najboljim rješenjima niza verbalnih tvrdnji... jer će stalni posao pokušati dobiti u Europskoj uniji. Marko se, i prema nekim procjenama još gotovo deset tisuća Hrvata, planira javiti na prvi EU natječaj za činovnike hrvatskoga govornog područja koji se raspisuje 13. rujna.

Detaljan životopis

– Odlučio sam se prijaviti jer to vidim kao mogućnost za sigurnost, za stalni posao. Prvi motiv mi je stalni posao s boljim primanjima. Imam sina od pet mjeseci i ženu kojima bih htio omogućiti više nego što mogu ovdje. Da postoji mogućnost za takav nekakav posao u Hrvatskoj, radije bih to prihvatio, ali nema toga. Dvije godine tražim stalni posao, prijavljujem se za škole, prevoditelje, za sve... – opisuje 32-godišnjak koji planira konkurirati za posao administratora. Taj je angažman jedan od onih za koje se raspisuje natječaj spomenutog datuma kada će se na prijavu pozvati i oni zainteresirani za šefove odjela i jedinica za prevođenje. Nekih mjesec dana poslije (11. listopada) otvorit će se natječaj za lektore i redaktore, a 25. listopada za asistente. Prijave za sve natječaje otvorene su mjesec dana tijekom kojih treba aplicirati prema standardiziranoj EU proceduri. Registracija je online putem stranice “kadrovske službe” EPSO na kojoj je potrebno otvoriti svoj “račun”. Tim putem se, naime, najčešće komunicira s odjelom iz Bruxellesa, a osim detaljnog životopisa svi koji planiraju tamo “potražiti sreću” moraju si prema slobodnoj procjeni odvojiti slobodan dan da bi uspješno aplicirali na bilo koji natječaj. Zahtijevaju se brojni podaci koje treba prije pripremiti jer sumnjamo da mnogi znaju datum polaska u srednju školu ili datum diplomiranja... Dio je to traženih podataka koje treba pripremiti prije same prijave gdje ćete detaljno opisati i svoje dosadašnje radno iskustvo, znanje stranih jezika, razloge prijave na natječaj i tako dalje. Nakon zatvaranja prijava istekom datuma i obradom pristiglih kandidatura uslijedit će poziv za prvi krug testiranja koji će se obavljati u Zagrebu. Riječ je, dakle, o inicijalnoj rundi selekcijskog procesa koji će ukupno trajati otprilike devet mjeseci... U toj prvoj fazi ispitivanja kandidati će rješavati četiri skupine testova za koje je naš sugovornik prošao pripremni tečaj.

Njemu i još mnogima EPSO testiranje približio je Luka Crnjaković iz Eureka centra koji drži tečajeve pripreme za prijavu na taj natječaj. Interesa ne nedostaje, potvrdit će, ali želja za radom u europskoj birokraciji bila je jasna još prije tri godine kada su prvi konkurirali prevoditelji, prisjetit će se Crnjaković. – Tada je bilo otprilike 3500 prijava samo za prevoditelje. Interes je i sada velik jer je kod nas sve gore. Za administratore će biti boom pogotovo jer su to stalna radna mjesta, a tražit će i ljude bez iskustva – opisuje Crnjaković dodajući kako je za Hrvate rezervirano ukupno 280 mjesta. Koliko za koji posao, još se ne zna, ali ističe svima koji već trljaju ruke da osim dugotrajnog procesa, ni prolazak testiranja nije jamstvo tako skorog angažmana. Jer nakon spomenute procedure i prolaska drugoga kruga testiranja oni uspješni bit će stavljeni na rezervnu listu.

– Onda čekate posao i to može potrajati, tako da ljudi ne pomisle kako će za devet mjeseci raditi u Bruxellesu – ističe taj predavač koji je brojnima dosad približio zadatke što ih očekuju u ovoj proceduri. Za spomenuti prvi dio testiranja treba se pripremiti na četiri kategorije zadataka. Matematički zadaci koji zahtijevaju jednostavne operacije, verbalno zaključivanje – ponuđen isječak iz nekog novinskog teksta, knjige te ponuđeni odgovori koja je točna tvrdnja, apstraktno razmišljanje – “niz sličica” te zadatak da se nastavi ispravan niz i situacijsko snalaženje u kojem se od opisane realne poslovne situacije treba odabrati najučinkovitiju i onu drugu. Crnjaković će istaknuti kako za cijelu tu provjeru ukupno ima negdje otprilike 1,5 sat, dakle svaki zadatak imat će određeno vrijeme u kojem treba biti riješen. Postoji izvjesni bodovni prag za prolaz, ali on ovisi o općenitom uspjehu kandidata. Naime, ako većina Hrvata test riješi iznad prosjeka, tako se povećava i traženi postotak točnih odgovora za ulazak u drugi krug. A sretnici koji će ući u taj drugi krug, putovat će na testiranje u Bruxelles (o trošku poslodavca, dakako) gdje će ponovno prolaziti četiri selekcijske faze.

Riješene životne potrebe

– Tamo je druga situacija. Stave vas u situaciju s drugim konkurentima, dobijete zadatak i morate ga riješiti u određenu roku. Ispitivači vas gledaju, promatraju kako to rješavate, traže vaše vještine, možete li se nametnuti, prekidate li druge, kako brzo nalazite rješenje... – upućuje Crnjaković na jedan dio. Preostala tri su samostalna javna prezentacija o nekoj temi gdje treba biti sažet i jasan, obrada nekoga konkretnog slučaja te na kraju intervju. A do tog intervjua nastojat će doći, prema iskustvu ovog predavača, različiti profili ljudi. Većinu čine mladi do 35 godina s radnim iskustvom, a nekih desetak posto su oni iznad te dobi. Ali svima im je zajednička ambicija i želja za odlaskom u centar euroadministracije. Ili, kako će opisati Crnjaković, svi oni ovaj natječaj gledaju kao kartu za bolji posao. – Uvjeti su takvi da vam se olakša dolazak na posao da se možete usredotočiti samo na posao. Dakle, ostale životne potrebe i troškovi su riješeni. Konkretno, početna je plaća administratorima 4349 eura. Riječ je o, nazovimo tako, najnižoj kategoriji tog zanimanja koje je rangirano od 5. do 16. stupnja i gdje sa svakim stupnjem napretka proporcionalno raste i visina plaće. Posao asistenta rangiran je od 1 do 11, a na natječaju “za Hrvate” tražit će se oni početnog prvog stupnja i trećeg. Prvi mogu očekivati start sa 2600 eura, a tu je riječ o pomoćnim tajničkim poslovima. No, svi oni imaju niz materijalnih prava poput zdravstvenog osiguranja, naknade za partnera, besplatnog obrazovanja za djecu, jasnu mogućnost napretka u konkretnom razdoblju i slijedom toga rast plaće... Ukratko, sve ono što se unutar ovih granica čini poput znanstvene fantastike. Nažalost.