Na preprodaji igrača Dinamo u 20 godina zaradio više od milijarde

U razdoblju od sezone 1995./96. do 2015./16. zagrebački Dinamo obavio je 906 kupovnih i prodajnih transfera nogometaša, ostvarivši pritom neto zaradu na preprodaji igrača veću od milijardu kuna. Hajduk je u tom razdoblju na svojih 975 transfera zaradio 472 milijuna kuna, a Rijeka na 643 transfera 117 milijuna. NK Zagreb zaradio je 114 milijuna kuna, Osijek 103 milijuna, a Split 75 milijuna kuna, navodi se u studiji Ante Baje i Marka Primorca koju je pod naslovom Poslovanje nogometnih klubova u Hrvatskoj izdao Institut za javne financije u ediciji Fiscus namijenjenoj, kako se navodi, “razboritom i odgovornom upravljanju financijama javnog sektora”.

Neprofitni profiteri

Analiza je pokazala da ukupna tržišna vrijednost klubova Prve hrvatske nogometne lige (1. HNL) iznosi gotovo 1,3 milijardi kuna. Prosječna je vrijednost igrača u prvoj ligi oko četiri milijuna kuna, pri čemu najveću prosječnu tržišnu vrijednost imaju igrači Dinama – po 10,2 milijuna kuna, potom Rijeke (6,6 milijuna) i Hajduka (5,2 milijuna). Po prosječnoj vrijednosti slijede igrači Splita i Lokomotive, a na dnu su igrači Osijeka (1,5 milijuna) i zaprešićkog Intera (0,9 milijuna kuna).

Po ukupnoj tržišnoj vrijednosti prvi je Dinamo sa 415 milijuna kuna, slijedi Rijeka sa 265 milijuna, Hajduk vrijedi 181 milijun, Split 95 milijuna; najmanje vrijedi momčad Intera iz Zaprešića, svega 26 milijuna kuna.

“Nogometni klubovi u Hrvatskoj posluju kao neprofitne organizacije ili kao d. d., a u 1. HNL u jednakoj su mjeri zastupljena oba pravna oblika. Profesionalni klubovi usmjereni na stjecanje prihoda, koje ne koriste nužno za razvoj vlastitih igrača, već za kupnju kvalitetnijih sportaša, ne bi trebali uživati status neprofitnih organizacija”, navode autori.

S obzirom na njegovu dominaciju, analiza je obavljena s posebnim osvrtom na poslovanje Dinama. Taj je klub 2014. imao 121 milijun kuna prihoda, gotovo trećinu ukupnih prihoda prve i druge nogometne lige zajedno. Dinamo je istovremeno imao rashode od 211 milijuna kuna pa je ukupno bio u minusu 90 milijuna kuna. I rashodi ostalih promatranih klubova uglavnom su znatno veći od prihoda pa su klubovi 1. HNL ostvarili kumulativni gubitak od gotovo 122 milijuna kuna.

Pišući o Dinamu, autori spominju i donacije Grada Zagreba od 20 milijuna kuna godišnje.

“U odnosu na većinu europskih prvoligaša koji velik dio svojih prihoda ostvaruju prodajom roba i pružanjem usluga, Dinamo gotovo dvostruko više prihoda ostvari od gradskih donacija...

Zanimljivo je da klub iznos od 6,5 milijuna kuna godišnje isplaćuje kao tekuće donacije i stipendije, a istovremeno se financira donacijama iz proračuna Grada Zagreba”, navodi se u analizi.

Skriveni prihodi

U nastavku stoji kako Dinamo, Zagreb, Lokomotiva i Slaven Belupo imaju relativno visoke izvanredne prihode, uglavnom od prodaje dugotrajne imovine i ostale nespomenute prihode. “Iz financijskih izvještaja nije potpuno jasno što obuhvaćaju ti ostali prihodi, a financijsko izvještavanje klubova o njima nije transparentno”, zamjeraju autori.

Drugoplasirani Hajduk ostvario je 2014. 69 milijuna prihoda uz šest milijuna kuna minusa, dok je Rijeka imala 67 milijuna kuna prihoda i 14 milijuna minusa.

Pišući u uvodnom dijelu o motivima izrade analize, autori navode da je “niz dilema vezanih uz pravni status nogometnih klubova, njihove računovodstvene politike i porezne obveze, ali i subvencije koje dobivaju od institucija javnog sektora. Opravdano je pitati se u kojoj je mjeri nogomet ostao u području javnog – sportskog i financijskog – interesa, a koliko je podložan privatnim interesima vođenim isključivo profitnim motivima. U mjeri u kojoj dominiraju privatni interesi nogometne klubove trebalo bi lišiti povlaštenog poreznog tretmana, znatnijih javnih subvencija i ostalih koristi koje uživaju na teret javnog sektora”. 

>> Dinamo u 20 godina odradio 906 transfera i zaradio milijardu kuna! 

>> Golobradi 28-godišnjak novi je šef Kramariću, a i u Hrvatskoj sve više vjeruju mladim trenerima