Na račun sjelo 100 milijuna eura novog kredita, police Konzuma opet pune

Utorak je, devet sati. Počinje prvi sastanak koordinacijske skupine formirane prošli tjedan na kojem sjede konzultanti iz Alix Partnersa, izvanredni povjerenik Ante Ramljak, direktori Konzuma i Mercatora Slavko Ledić i Tomislav Čizmić, posebni savjetnik za poljoprivredu Vlado Čondić Galiničić, novi financijski Vladimir Bošnjak… Među njima je i Zvonimir Mršić, bivši čelnik Podravke, a od neki dan savjetnik za poslovnu grupu hrana u Agrokoru. Govori se o planovima rada, kako što brže i jednostavnije uspostaviti sustav redovitog izvještavanja i praćenja rezultata kompanija, koji do sada – nevjerojatno ali istinito – nije postojao. 

Operativni dio poslovanja važna je tema. Raspravlja se kako povećati vrijednost kompanija, kako ili dignuti efikasnost ili optimizirati poslovanje da bi bile spremne za prodaju. No o tome neće odlučivati ti ljudi sa sastanaka, nego će vlasničke odluke biti predmet nagodbe vjerovnika. Jezgra Agrokora – Konzum – osjetit će prvi najveće promjene i tamo restrukturiranje počinje brzo kroz smanjenje broja trgovina, pa i broja radnika, ali i dogovaranje niže cijene najma. Opet je cilj vratiti povjerenje dobavljača i kupaca.

Sladoledi u više slojeva

Izvanredni povjerenik odlučio je stoga vidjeti kako izgleda nova slika Konzumovih trgovina, kao i skladište Konzuma na zagrebačkom Žitnjaku. To se skladište prostire na oko 65.000 četvornih metara. Ono veće, od oko 80.000 četvornih metara za opskrbu juga Hrvatske, nalazi se u Dugopolju. Zastoja u dostavi više nema, kamioni se na parkiralištu izmjenjuju, sirovine se pune... U Super Konzumu u Vukovarskoj, a ista je situacija i u drugim trgovinama, više nema praznih polica, napunili su ih i proizvodi stranih kompanija poput Coca Cole. Velik broj tih kompanija tražio je donedavno avansno plaćanje pa Konzum nije mogao preuzeti željenu količinu robe zbog manjeg priljeva novca i skraćenih rokova plaćanja u odnosu na prijašnju praksu Agrokora. Većina više ne traži avansno plaćanje, a robu dostavljaju jer, bez obzira na to što su i oni veliki, pad isporuke Konzuma osjetio se i u njihovim financijama. Ramljak i čelni čovjek Konzuma Slavko Ledić kažu da su rezultati vidljivi i u brojkama.

– Još prošli tjedan prihodi su porasli u Konzumu, a u odnosu na lani razlika u prometu se smanjuje pa, umjesto nešto više od 10 posto pada, sada je na oko 6,5 posto manjim razinama. Bit ćemo zadovoljni ako se do kraja godine izjednači s lanjskom godinom. No bitnije mjerilo uspješnosti bit će nam operativna dobit, a cilj je imati EBITDA maržu na razini od pet posto – kaže Ramljak, a isti cilj istaknuo je i nešto kasnije na sastanku s direktorima Konzuma. Ledić nam objašnjava da će Konzum čuvati razinu kvalitete usluge, ali da će se u nekim segmentima proširiti pristupačniji asortiman kao što je, primjerice, pakiranje vina robne marke od tri litre. Kupci zaustavljaju i pozdravljaju  izvanrednog povjerenika, dobacuju, žele mu uspjeh u rješavanju krize u koncernu… Zadovoljni su kupci, ali i trgovci u dućanu. Jer imaju obećanje da će se, bez obzira na proces restrukturiranja, voditi posebna briga o radnim mjestima. Taj proces već kreće. Ljeto je idealno jer će se potreba za oko 200 sezonskih radnika dijelom nadomjestiti iz postojećih dućana u kontinentalnoj Hrvatskoj.

– Praksa je to svake godine, ali sada će biti pojačana – kaže Ledić. Jedna od prodavačica u Konzumu u Vukovarskoj zamijenit će, kaže, i ovo ljeto svoje radno mjesto u Zagrebu s onim u Konzumu u Novigradu. No neki trgovci morat će biti spremni i na gubitak radnih mjesta.

– Restrukturiranje će, nažalost, značiti i otkaze u nekim dućanima – kaže Ramljak. No cilj mu je to napraviti na najbezbolniji način – ponudom posla u drugim Agrokorovim trgovinama ili proizvodnim kompanijama. Ledić kaže da je zbog optimizacije potrebno neke dućane zatvoriti, ali i da za neke već postoji interes kupaca. Jer smanjenje broja dućana bio bi sigurno i potez novog vlasnika Konzuma, a ako se učini odmah, povećava se efikasnost i na vrijeme osigurava briga za radnike. – Optimizacija poslovanja trebala bi omogućiti i veće plaće za trgovce u Konzumu – nastavlja Ramljak. Od sljedećeg tjedna kreću pregovori o snižavanju cijene najma. Primjerice, najam trgovine Konzuma u Vukovarskoj plaća se nešto više od 15 eura po četvornom metru, a tržišna je cijena oko sedam-osam eura. Zadovoljni su i radnici Leda, sljedeća destinacija izvanrednog povjerenika. Zbog ranijih poteškoća bilo je manjka zaliha koje se sada nadoknađuju pa je proizvodnja  pojačana. Ledo, ali i Jamnica – zbog najtraženijih proizvoda u ljetnim mjesecima – sladoleda i vode, rade u tri smjene. Jamnica je u šest ovogodišnjih mjeseci imala rast prihoda u odnosu na isto razdoblje lani, a porasla je i operativna dobit. Isti rast imaju i sladoledi. Prihodi su Ledu, kažu nam, pali u zamrznutoj hrani, ali to bi se kroz novu likvidnost i punjenje zaliha trebalo do kraja godine nadoknaditi.

– Ove godine u Ledu smo izbacili novih oko 20 proizvoda. U sezoni dnevno izlazi 180 tona sladoleda. Tjedno oko 350 tisuća kutija. Izvoz čini 30 posto, rade za mnoge vanjske naručitelje, a imamo i cobranding kao što je, primjerice, s domaćom Cedevitom – kažu nam u Ledu, ali i s ponosom govore o tehnologiji tvrtke koja je na zavidnim razinama i u svijetu. Primjerice, jedni su od rijetkih koji proizvode sladolede s više slojeva. Moderna tehnologija i sigurno tržište Ledu osiguravaju siguran rast prihoda i poziciju s koje će se eventualno lakše prodati.

Dug se vraća prodajom

– Visoki je potencijal proizvoda za osvajanje novih tržišta izvan regije, a time povećanje izvoza i proizvodnje i bitno širenje distribucije – kaže nam Mršić. Nastavlja i kako će biti potrebno uvjeriti vjerovnike u potencijal rasta profitabilnosti i prihoda prehrambenih kompanija kako bi dobili njihovu potporu za realizaciju planova. Puno je posla pred njima. No vjerovnici su ti koji će u nagodbi donijeti odluku koliko će duga otpisati, a s koliko duga će opteretiti buduće poslovanje kompanija, hoće li dio duga pretvoriti u udjel, a koliko će im biti vraćeno. Vjerovnici će i odlučiti kako će se prodavati Ledo, Jamnica, Konzum, hoće li prodaje biti pojedinačne ili će se napraviti prehrambeni holding... Ovih dana u istoj se zgradi zbrajaju prijavljene tražbine kojih je za sada kao pojedinačnih pošiljki pristiglo više od osam tisuća, a u svakoj je često više, pa i desetak tražbina. Posao je to koji će potrajati najmanje dva mjeseca. Prema zadnjem izračunu obveze kompanije iznose 40,3 milijarde kuna, a nade su da konačna brojka neće puno odstupati od tog iznosa. Revizori računaju i stanje imovine. Održavaju se i sastanci s kreditorima.

– Svi se još uvijek mogu pridružiti kreditu pod istim uvjetima kao i ostali i poziv je otvoren do kraja lipnja – kaže Ramljak. Interesa ima, a kao i oko svega drugog što smo vidjeli ovih dana u Agrokoru, potrebno je puno razgovora i truda kako bi se opet uspostavilo narušeno povjerenje, kažu u upravi. Zanimljivo je da je ovaj tjedan na razgovorima među bankarima bila i VTB banka, koja bi navodno i sudjelovala u kreditnom aranžmanu, ali bez Sberbanka to ne može. Tako da je Ramljakov poziv u stvari poziv Sberbanku. Bez obzira na odaziv, kredit od 480 milijuna eura je osiguran, a ovih dana već je sjelo prvih 100 milijuna od zapadnog fonda Knighthead i bit će od ponedjeljka raspoređeno na plaćanje zaostalih obveza dobavljačima i ulaganje u proizvodnju. Kredit se odobrava pod roll up uvjetom, na koji će pravo u iznosu od 50 milijuna eura imati pravo i zainteresirani dobavljači. Zato će u konačnici Agrokor kroz jednu ili tri godine trebati vratiti milijardu eura duga. Kako će vratiti i hoće li to biti dovoljno, najučestalije je pitanje ovih dana.

– Taj dug, kao i svi ostali vratit će se kroz nagodbu prodajom imovine. Ako nagodba uspije, dio duga postat će dugoročno potraživanje kreditora koji će kompanije u sastavu Agrokora vraćati kroz dulji period – odgovara Ramljak.