Uvozni sirevi u Hrvatskoj su u prvih 10 mjeseci 2018. dosegli već 57% udjela u ukupnoj potrošnji, a kad se podvuče crta, do kraja godine taj bi se udio mogao povećati i na 60%, doznajemo od direktora Croatiastočara Branka Bobetića. Iako je izvoz domaćih sireva rastao za oko 20%, dalji rast uvoza za 15% zabrinjava, zna li se da smo u lanjskih 10 mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. uvezli 26.972 tone sira za 88,9 milijuna eura, oko 8 milijuna eura ili 5000 tona sireva više.
Dominiraju polutvrdi sirevi
Najteže se boriti su uvoznim gaudama, edamerima i ementalerima koji čine više od polovice uvozne brojke – oko 14 tisuća tona. Od toga je, priča Bobetić, samo gaude oko 9,5 tisuća tona, a najviše je uvezemo iz Njemačke (4700) i Nizozemske (3000 t) po cijeni na granici dampinga – od svega 2,90 eura za kilogram, ne računajući troškove proizvodnje, transporta, distribucije..., dok austrijsku, čak i poljsku gaudu uvozimo po cijenama između 3,33 do 3,80 eura za kilogram.
– U zemljama koje vode brigu o svom tržištu manje kvalitetna gauda koja nije dovoljno zrela mora se i deklarirati kao mlada gauda da potrošači znaju što kupuju. No kod nas je mnogima najbitnija cijena – kaže Bobetić. Zna li se da se u nas trenutačno neke gaude u našim trgovačkim lancima prodaju i za 29 kn/kg, a otkupna je cijena mlijeka u matičnim zemljama bila 34 ili 35,36 eurocenta, onda tu sigurno nešto ne štima, objašnjava on te ističe kako za dobru gaudu treba i 10 litara mlijeka za kilogram, dok je u većini uvozne oko 6-7 litara.
Od hrvatskog izvoza vrijednog oko 29,2 mil. eura ili 8,2 tisuće tona u prvih 10 mjeseci 2018., najviše smo sira izvezli u Sloveniju. No kako nam se i dalje urušava proizvodnja mlijeka i samodostatnost nam je lani pala na 51%, situacija je sve alarmantnija.
Domaće mljekare od farmera su, naime, otkupile 453 tisuće tona mlijeka, 5% manje nego godinu ranije, a kako potrošnja sireva u RH raste, taj rast ćemo očito kompenzirati s još većim uvozom. Preračunamo li oko 470 tisuća tona mlijeka uvezenih u prvih 10 mjeseci lanjske godine dobili bismo 216.000 tona sireva, dok je domaći otkup mlijeka u tom razdoblju iznosio svega 380 tisuća tona.
Ukupna potrošnja sira u Hrvatskoj pak iznosi oko 48 tisuća tona godišnje, oko 13 kilograma po stanovniku, podaci su HGK. U EU prosjek je 18,6 kg, dok najviše sira pojedu Danci (28,1 kg) Islanđani (27,7), Finci (27,3), Francuzi (27,2), Ciprani (26,7), Nijemci (24,7), a i Nizozemci, Talijani, Austrijanci, Šveđani, Estonci, Mađari troše više od nas.
Nijemci najproduktivniji
Prema zadnjim podacima Eurostata, EU članice u 2017. proizvele su 10,2 milijuna tona sira iz 17,4 mil. t obranog i 58,1 mil. t punomasnog mlijeka (1l = 1,03 kg). Više od 90% sira proizvedeno je od kravljeg mlijeka, a najveći udio ima svježi sir 34% ili 3,5 mil. tona, polutvrdi (26% ili 2,7 mil. t) i tvrdi sirevi (19% ili 1,9 mil. t). Najveći proizvođač sira je Njemačka sa 2,2 mil. tona ili 22% ukupno proizvedenog sira u EU. Slijedi Francuska s 1,9 mil. te proizvela zanemarivih 34 tisuće tona. Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska i Poljska zajedno proizvede 70% sveg sira u EU. Gotovo 5,2 mil. tona sireva vrijednih 20,8 milijardi eura izvezeno je iz EU u 2017., a oko 4,4 mil. tona protrgovano na unutarnjem tržištu.
Njemačka je najveći izvoznik s 1,2 mil. tona ili 23% ukupnog EU izvoza. Oko 830.000 tona sira iz EU izvezeno je u treće zemlje, najviše u SAD, 140.000 t, što je 17% ukupnog izvoza izvan EU. Slijede Japan, Švicarska, Južna Koreja i Saudijska Arabija. Najviše uvezenog sira, oko 60.000 t s trećih tržišta, u EU je stiglo iz Švicarske (52.000 t ili 90%). Slijede Novi Zeland i Norveška s oko 2000 t.
Pogledajte video: Evo kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina
Meni su njihovi sirevi prefini. Oduvijek. Naši su skuplji od grama najčišćeg zlata, a slani u pm