U Hrvatskoj je 2012. dodijeljeno 8,8 milijardi kuna potpora tvrtkama u poljoprivredi, industriji i uslugama, što je 231,8 milijuna kuna manje nego godinu prije, no ipak, njihov udio u BDP-u ostao je gotovo isti još od 2008., oko 2,7 posto.
Preusmjeravanje
Problem je to veći što se potpore dijele gubitašima nad kojima nije provedeno restrukturiranje.
Na taj problem upozorava najnovija analiza Instituta za javne financije “Tko dobiva državne potpore u Hrvatskoj?” autorice Marine Kesner-Škreb. Udio potpora u BDP-u u 27 zemalja Europske unije gotovo je pet puta manji nego u Hrvatskoj i prosječno iznosi 0,5%. To upozorava da u razdoblju od 2008. do 2012. u Hrvatskoj nisu bile bitne promjene u politici države prema potporama, pa i nije bilo zaokreta u restrukturiranju poduzeća. Hrvatsku stoga čeka bitno smanjivanje potpora i njihovo preusmjeravanje od gubitaša prema novim, konkurentnim i perspektivnim poduzetnicima. Predstavljena industrijska strategija Ministarstva gospodarstva, naime, predviđa takvo što, pa bi se u budućnosti više davale horizontalne potpore, a manje sektorske. Takve stavove odavno zastupa EU, tvrdeći da samo horizontalne potpore mogu biti nosilac ostvarivanja pametnog i održivog gospodarskog rasta.
I prošle godine rast
Na sektorske potpore kod nas se odnosi gotovo 70 posto potpora industriji i uslugama, a tek se oko 30 posto odnosi na horizontalne potpore. EU27 u horizontalne ciljeve ulaže tri puta više, tj. oko 90 posto potpora industriji i uslugama. Horizontalne potpore ulažu se u sve sudionike na tržištu, primjerice, u istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša, stručno usavršavanje i sl., što omogućava održivi rast BDP-a, dok se sektorske usmjeravaju prema konkretnim tvrtkama, u hrvatskom slučaju, prema gubitašima. Prema procjenama Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, situacija ni lani nije bila bolja. Ističu da će udio potpora u BDP-u porasti na 2,98 posto, što je 12 posto više nego u 2012. Istodobno su sektorske potpore u porastu, a horizontalne u padu, zbog čega možemo očekivati dodatni pritisak Europske komisije.
>> Poslodavci: Lakše zapošljavanje i reguliranje radnih sati najznačajnije su izmjene ZOR-a
Pitam se onako neobavezno:Tko je davao potporu Košutiću,Rajiću Todoriću,Ergoviću ,Kutli i ostalima....dok se to ne ispita i ne riješi ništa od nas.