Nema više jeftinih energenata: Struja ide gore barem 17 posto!

Struja poskupljuje i tu nema dvojbe. Pitanje je samo hoće li kućanstva, najvjerojatnije od 1. srpnja, električnu energiju plaćati 17 posto skuplje, kao što je HEP od mjerodavne regulatorne agencije nedavno i bio zatražio.

Čeka se mišljenje HERA-e

U HEP-u tek kažu da o cijeni struje odlučuje Vlada te da su svoj zahtjev uputili HERA-i, koja pak svoje mišljenje još nije dostavila Ministarstvu gospodarstva. O višim cijenama struje Hrvati su slušali cijelu zimu posebice nakon što je Ina, uz blagoslov Vlade, podigla cijenu plina koji je osnovni energent u proizvodnji električne energije. Međutim, Vlada je u jednom trenutku ušutkala hepovce i odbila njihov zahtjev za skupljom strujom, ali sva je nagađanja u četvrtak presjekla premijerka Jadranka Kosor poručivši da više cijene struje očekuje u drugom dijelu godine.

Vlada očito to poskupljenje tempira s ukidanjem niže stope harača (1. srpnja) kako bi barem malo ublažila udar na standard Hrvata, koji je ionako na izuzetno klimavim nogama. Premijerka priznaje da je cijenu struje u zadnje dvije-tri godine trebalo podizati od dva do tri posto pa sada ne bismo morali očekivati znatnije poskupljenje. I to je istina jer Hrvati ne plaćaju tržišnu cijenu struje i u našem okruženju jeftiniju struju nego u Hrvatskoj imaju samo Francuska, Srbija, Slovenija i Bugarska. S cijenom od 9,61 eurocent za kilovatsat struje Hrvatska se ubraja u zemlje koje plaćaju najjeftiniju struju u Europi. Analitičari, odnosno energetski stručnjaci stoga se slažu da je poskupljenje struje opravdano, koliko god svako poskupljenje teško pada građanima, a Damir Novotny kaže kako je Sanaderova vlada jeftinom cijenom energenata vodila neodrživu socijalnu politiku.

– Nije dovoljno samo povećati cijenu struje, a posebno se ne smije povećavati linearno, nego treba mijenjati i tarifne modele. Tarife su u RH iznimno problematične jer HEP potrošačima struju obračunava netrasnparentno. Ne vodi se računica o aktualnoj potrošnji nego se tek na kraju godine obračunava potrošnja, a tako se više ne radi ni u BiH - upozorio je Novotny. On drži kako manji potrošači trebaju plaćati nižu cijenu struje, a veći skuplju, odnosno prema drugoj tarifi.

I energetski stručnjak Davor Štern kaže da treba korigirati cijenu struje, ali naglašava da nije isto odjednom nabiti više cijene ili ih postupno uvesti. Premijerka Kosor je najavila pak da će se poduzeti mjere da bi se pri poskupljenju struje zaštitilo osjetljive slojeve stanovništva. Međutim, jučer u HEP-u nisu otkrili koje bi to točno bile mjere, nego su tek rekli da će se one razmotriti u suradnji s Vladom.

Novi ugovor s TLM-om

No, u HEP-u su osim cijene pline zahtjev za većim cijenama struje argumentirali i potrebom financiranja niza novih elektroenergetskih objekata koji se ne mogu financirati iz sadašnje cijene električne energije. Međutim, nije se uprava HEP-a o svom poslovanju i novcu kojim je raspolagala uvijek brinula s marom dobra gospodara. Tako se još pamti smjena bivšeg predsjednika uprave Hrvatske elektroprivrede Ivana Mravka koji je pak megavatsat struje kupovao po cijeni od 80 eura i prodavao ga šibenskom TLM-u, odnosno Aluminij Mostaru za samo 20 eura! No, HEP je, a kako su nam jučer potvrdili u toj tvrtki, s TLM-om raskinuo ugovor o isporuci električne energije jer je proizvodio gubitke za Hrvatsku elektroprivredu.

U tijeku su pak, kažu u HEP-u, pregovori da TLM i Aluminij Mostar, napokon, počnu plaćati tržišnu cijenu za svoju kategoriju potrošnje.