Tema koja nije prioritet ljeti, kad je sve usmjereno kako ugostiti dnevno i po milijun turista, ali ni zimi kad turizam iziđe iz fokusa, otvorena je jučer u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Ozbiljni turistički izazovi, koji u kakofoniji brojki, minusa i pluseva, sezonskih rupa i novih rekorda, ostaju tako prilično nevidljivi, a, slaže se i struka i znanost, itekako prijete i hrvatskom prostoru i hrvatskom načinu života.
Pred novim pragom
– Turizam je pred razvojnim pragom na kojem mora usporiti rast i potaknuti procvat. Time će se smanjiti njegov sve vidljiviji negativni otisak i na društvo i na prostor. Ni jedno ni drugo ne smiju postati taoci turizma kao prevladavajućeg gospodarstva. Turizam može postati vrelom nacionalne demografske revitalizacije i prostorne rekvalifikacije, ali samo ako je obojen prepoznatljivom pripadnosti hrvatskom prostoru i kulturi – jasan je akademik Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam HAZU-a o temi “Turizam, prostor, identitet”.
– Nažalost, sve je razvidnije da se prostorom gospodari nekontrolirano i neodgovorno i da odraz turizma na naše društvo i prostor postaje pomalo sumoran. Turizam jest dao kruh mnogima, ali je ljude postupno pretvorio u sluge nestabilne, nekonjukturne i slabo plaćene sezonske industrije. Ili ih je učinio sitnim, bezvoljnim i lijenim rentijerima – smatra akademik Bašić, koji kaže da je upravo turizam najveća prijetnja prostoru.
– Više nema sumnje da su učinci turizma, poglavito na obali i turističko-nekretninsku potražnju, u sukobu s dugoročnim nacionalnim interesima. Tome ususret idu i legislativne improvizacije, kojima se, pod agendom poticanja investicija, srozavaju standardi prostornog planiranja.
U nekoj budućoj prostorno planskoj regulaciji, prva zapovijed bi morala glasiti: Ne gradi nikada i ništa u prostoru nedirnute prirode! Ako nam na raspolaganju stoji toliko zapuštene kulture, zašto bismo, i temeljem kakve nužnosti, bilo što gradili u djevičanskim ambijentima? Nova paradigma našeg turizma morat će se promišljati na osobitostima prostora. Nama ne trebaju ni umjetni otoci u obliku palmi, ni umjetna kupališta i skijališta. Prostor ne smije postati kolateralnom žrtvom slobodnog tržišta, a što su planovi bliže provedbenoj razini to su problemi veći. Na kraju se pretvore u kvazi-planske dokumente koji su zapravo interesne križaljke u kojima se krije ime onoga za koga su napisani – kritičan je akademik Bašić, koji kaže i da je nered u prostoru manjim dijelom posljedica divlje gradnje, a većim uredno izdanih dozvola za građenje.
Vrijeme za ODRAST
U prostornim planovima jadranskih županija, pored postojećih 206 turističkih zona, u planu ih je još 210. Ekskluzivni turizam, smatra akademik, nije odgovor i pita kakvu bi korist od takvog turizma imala zajednica.
Predstavnik konzultantske kuće Horwath HTL Siniša Topalović slaže se da turizam već sada stvara preveliki pritisak. Čak 86 posto turističkog prometa odvija se u četiri mjeseca, a Istra trpi i do 10 puta veći turistički intenzitet nego Toskana. Da je vrijeme za tzv. ODRAST, odnosno svjesno odustajanje od rasta, složio se, na skupu HAZU-a i think-tanka Polazišta i perspektive, i ministar turizma Gari Cappelli.
– Definitivno moramo manje brojiti turiste, a više noćenja. Nisam za rast iznad 20 milijuna gostiju i jasno je da se ubuduće mora znatno ozbiljnije pristupiti upravljanju prostorom. Krećemo i s izradom strategije razvoja turizma za desetogodišnje razdoblje, a moramo reći da je turizam donio puno dobrog i u proteklom razdoblju. Pohvale stižu i iz Svjetske turističke organizacije koja itekako ima uvida što rade druge zemlje – kaže ministar Cappelli i poziva akademsku zajednicu da se aktivno postavi prema promišljanju turističke budućnosti zemlje.