Iako se u godinama ekonomske krize u Europi činilo da interes za golfom jenjava, mediteranske golf-destinacije zadnjih godina ponovo bilježe rast potražnje. Portugal i Španjolska, koje ugošćuju oko 60 posto svih golf-turista koji za odmor biraju sredozemne destinacije, bilježe godišnje poraste pet do deset posto, ali itekako su tražene i golf-destinacije u Francuskoj, Italiji, Cipru Turskoj, Egiptu, Tunisu...
Turističke zemlje Mediterana imaju oko 1700 golf-igrališta u 1500 turističkih resorta, a bazen u koji posežu za gostima koji odmor žele spojiti s igranjem golfa broji u svijetu oko 80 milijuna ljudi. Pritom, kako kažu procjene, oko 60 milijuna igrača registrirano je u golf-klubovima.
Hrvatska turistička ponuda u tu konkurenciju ulazi sa svega šest golf-igrališta, četiri golf-centra i sedam vježbališta. U planu je gradnja 20 do 30 visokokvalitetnih golf-igrališta u idućih 10-15 godina, a zašto Hrvatska zaostaje u golf-turizmu i zašto se takvi projekti razvijaju kod nas puževim koracima, unatoč tome što je golf posebno apostrofiran u turističkoj strategiji, a postoji i akcijski plan, razgovarat će se ovaj tjedan i na 4. Konferenciji golf-turizma u Poreču. Predsjednik Organizacijskog odbora Dražen Slamar kaže da je više faktora krivo zašto se Hrvatska nije ozbiljnije upisala na svjetsku kartu golf-turizma.
– Za početak moram reći, iako to neki misle, ne, golf nije izišao iz mode, taj sport je sve popularniji. Možda je broj registriranih igrača koji su članovi golf-klubova nešto pao, ali sve više ljudi igra golf i sve je više takozvanih turističkih golfera. Samo u Njemačkoj i Češkoj, recimo, godišnje broj golf-igrača raste po stopi od deset posto. Golf-turizam definitivno je jedan je od najkonkurentnijih i najprofitabilnijih oblika turizma u svijetu – ističe Slamar.
– Što se tiče sporosti u razvoju golf-projekata u nas, jedan od razloga je svakako bila nedostatna zakonska regulativa. To se polako rješava, zakonske izmjene i prilagodbe su pri kraju i to vrlo skoro više neće biti prepreka ulagačima. Drugi je problem ništa manji, a riječ je o negativnoj percepciji. Takozvani zeleni stvorili su golf-igralištima negativan imidž, dio javnosti doživljava ih, nažalost, kao velike zagađivača okoliša, a to je stvorilo jednu vrstu straha, kako kod državne tako i kod lokalne administracije koje se ne usude donositi odluke u korist gradnje golf-igrališta. O golfu se govori kao o velikom potrošaču vode i zagađivaču. Ništa od toga nije točno. Postojeća igrališta i svi golf-projekti koji se kod nas planiraju neće trošiti ni kap vode iz vodovoda, nego vodu iz pročistača i alternativnih izvora. Što se tiče korištenja umjetnih gnojiva i pesticida na golf-terenima, također je plasirano previše pogrešnih i zlonamjernih informacija. Samo ću reći da se po jednom hektaru u poljoprivredi troši pet do deset puta više i gnojiva i pesticida – uvjerava Slamar.
Naš sugovornik kaže i da sedam projekata ima praktički spremnu kompletnu dokumentaciju za gradnju golf-igrališta, a da su najdalje odmakli u lošinjskoj turističkoj kompaniji i da bi upravo Mali Lošinj (odnosno Cres) mogao prvi dobiti novo golf-igralište. Organizatori konferencije vjeruju da će aktualnim informacijama i prezentacijom uspješnih primjera golf-igrališta i destinacija pridonijeti ubrzanju procesa potrebnih za izgradnju golf terena, ali i za privlačenje investitora.
Ovdje u Svicarskoj,su 90% golf tereni bez vila,vikendica,hotela,ili bilo kakvih drugi prateci objekta,a skoro svako selo ima golf teren.