Graditeljski ponos socijalističke Jugoslavije i simbol njezina poslijeratnog razvoja, Novi Beograd u posljednjih pet godina prerastao je u moćan poslovni i financijski centar Srbije, a po svemu sudeći i Balkana. Naime, Beograd je u prošloj godini privukao 1,8 milijardi dolara stranih investicija, a velik dio tog novca pretvorio se u milijune kvadrata poslovnog prostora na Novom Beogradu. Novi Beograd nazivao se i velikom spavaonicom jer su u tom dijelu grada, u blokovima stambenih zgrada razbacanih po livadama, građani samo stanovali, a preko rijeke Save odlazili na posao, ali i u banke, trgovinske centre, zabavne parkove.
Milijunski poslovi
U posljednje četiri godine sve se mijenja kolone zaposlenih krenule su u suprotnom smjeru, iz drugih dijelova Beograda prema Novom na posao. Tu su sjedište našle poznate kompanije iz inozemstva i Srbije. Milijuni eura uloženi su u okoliš širokih novobeogradskih bulevara uz koje svakodnevno niču nove palače, potpuno mijenjajući izgled grada preko rijeke. Banke, luksuzni poslovni i trgovinski centri, šoping molovi, elitna stambena i biznis zdanja ubrzano popunjavaju novobeogradske livade.
Da Novi Beograd postaje ugodno mjesto za život svjedoči i zanimanje stranih diplomata za taj kraj, što prije nije bio slučaj. Ulice oko sportske hale Arena već sada se nazivaju srpskim Wall Streetom jer su tu svoje poslovne zgrade sagradile poznate svjetske banke: Raiffeisen, Société Generale, Zepter, Intesa, zatim grčka Eurobanka, Volks banka, HVB banka... Nedaleko od njih smjestila su se i predstavništva Mercedesa, Volkswagena, Peugeota, Fiata, Škode, DHL-a, Siemensa, Lukoila... Sjedišta na Novom Beogradu imaju i Energoprojekt, Napred, JAT, Energogas, Telekom, Geneks, Delta...
A vodeći trgovinski centri postali su hipermarketi slovenskog Mercatora i Mercura, kao i grčkog Veropoulosa. Za investitore je posebno važno to što, za razliku od drugih dijelova Beograda, ovaj dio ima dobru infrastrukturu i, što je još važnije, riješeni su imovinskopravni odnosi nad zemljištem pa investitori nemaju problema s upisom u zemljišne knjige. Ono što bi se, prema riječima čelnika Beograda, moglo pokazati kao problem jest to da, nastavi li se ovim tempom, neće biti dovoljno prostora za sve one koji žele graditi. Metar četvorni poslovnog prostora dostigao je cijenu od 2000 eura, ali se iz dana u dan kopaju novi temelji i dovoze dizalice za nove zgrade.
Down town
Najintenzivnija gradnja je u širem krugu Beogradske arene. U tijeku je izrada detaljnog plana tog dijela Novog Beograda gdje je planirana gradnja beogradskog City centra s oko 400.000 metara četvornih poslovnih i zabavnih sadržaja, vrijedna pola milijuna eura. Taj je dio zamišljen kao down town, multifunkcionalan, s nekoliko manjih zgrada poslovnog, stambenog i trgovinskog sadržaja. Postoji čak ideja da se na toj lokaciji gradi najviša zgrada u Europi, visine do 300 metara, sa 70 do 100 katova. Novi Beograd sprema se i za Univerzijadu kojoj će 2009. godine biti domaćin. Na jesen počinje gradnja sveučilišnog naselja, na površini od 200.000 metara četvornih.
U jednom od blokova, izraelski Airport City Belgrade gradi veliki poslovni park na 70.000 metara četvornih, vrijedan više od 120 milijuna eura. ACB će biti prvi višenamjenski komercijalni centar u Srbiji, koji u jednu cjelinu povezuje najmoderniju tehnologiju i potrebe korisnika centra. To će biti prvi poslovni park koji će svojim stanarima pružiti komfor grada unutar grada.
Savograd
Potkraj 2009. godine Beograd bi trebalo dobiti i tornjeve blizance. Naime, proteklih godina obnovljen je poslovni centar Ušće, koji je bio uništen tijekom bombardiranja NATO-a. Sada se planira gradnja istog takvog zdanja. Uz rijeku Savu gradi se poslovni i apartmanski kompleks sa simboličnim nazivom Savograd, vrijedan oko 50 milijuna eura, a malo dalje uzvodno košarkaš Žarko Paspalj najavljuje gradnju aqa- parka, igraonice na vodi.