Hrvatski turizam ove godine nije tako superiorno odskočio od mediteranske konkurencije kao u prošlogodišnjoj sezoni, ali je još jednom ostvario zavidne rezultate bez kojih bi ova jesen i zima za hrvatske financije bile puno sivlje.
Pri tom, dobre je brojke bilo utoliko teže postići upravo stoga što su se u ovogodišnjoj sezoni, nakon drastičnog pada broja gostiju tijekom prethodne dvije pandemijske godine, u turističku utakmicu ozbiljno vratili svi, od Španjolske, preko Italije i Grčke, do Turske.
Hrvatska - šampion mediteranskog turizma 2021. - ostala je pri vrhu i tijekom ove sezone sa samo tri posto manje noćenja ostvarenih do kraja rujna, nego li najbolje turističke godine ikad - 2019. Zaostatak u broju turista od osam posto nešto je veći prema prvih devet mjeseci 2019. godine. Taj minus, u zemlji koja se u dva ljetna mjeseca - srpnju i kolovozu - suočava s prekomjernim turizmom, i ne zabrinjava previše.
Fiskalizirano 28,9 mlrd. kuna
U špici sezone, slažu se i domaćini i gosti, Hrvatskoj i ne treba više turista, a produljenje sezone na cijelu godinu ipak ide postupno, korak po korak. Dobar je znak da je rujan protekao bolje od devetomjesečnog prosjeka, s jedan (ali vrijedan!) posto više noćenja nego u rujnu rekordne 2019. godine. Od početka ove godine do kraja rujna Hrvatsku je za odmor izabralo 17,2 milijuna turista, koji su domaćinima donijeli 99,7 milijuna noćenja.
Tradicionalno najbrojniji Nijemci ostali su na svojoj poziciji broja jedan i čak postavili nove rekorde. Sami su u devetomjesečnom razdoblju ostvarili 24 milijuna noćenja, a koliko je njihov značaj za domaći turizam govori podatak prema kojem su drugi na listi Slovenci s 9,7 milijuna noćenja.
No, najbolje je što izvrsna brojčana postignuća dolazaka i noćenja prate i financijski rezultati. Vrijednost fiskaliziranih računa potvrđuje pozitivne trendove praktički od prvog dana godine. Tako je, primjerice, prema podacima Porezne uprave, u prvih pet mjeseci u djelatnostima koje pružaju usluge smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića te putničkih agencija i organizatora putovanja fiskalizirano računa u vrijednosti 8,17 milijardi kuna što je 17 posto više nego u prvih pet mjeseci 2019.
Za osam mjeseci ove godine je nadmašena ukupna vrijednost fiskaliziranih računa u rekordnoj 2019. Ove godine ih je u tom razdoblju fiskalizirano u vrijednosti 28,9 milijardi kuna, a u cijeloj pretpandemijskoj 2019. godini - 28,4 milijarde kuna.
Je li to posljedica dizanja cijena u hrvatskim primorskim ljetovalištima ili su i naši gosti, izmoreni dvogodišnjim korona restrikcijama i ustezanjem od putovanja, jednostavno bili rastrošniji, teško je reći.
Pokriveno 80% gubitka
Hrvatska narodna banka prognozira da će se samo od stranih gostiju ove godine uprihoditi sedam posto više nego u 2019. godini, koja je za turizam u mnogo čemu referentna godina. U središnjoj banki očekuju do kraja ove godine devizni turistički prihod od 11,3 milijarde eura. Značit će to da je ovogodišnja turistička sezona za otprilike 800 milijuna eura isplativija nego li 2019. godine. Štoviše, neki su domaći ekonomski analitičari i optimističniji, pa govore o 12 milijardi eura deviznog priljeva od turizma u ovog godini.
Dileme nema, turizam je prema oba scenarija ove godine dao puno, ali ponešto je i dobio. Za turističke je projekte u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti rezervirano je 2,2 milijarde kuna. Javni pozivi za bespovratnu dodjelu tog novca su u tijeku i to će biti više nego dobrodošla financijska injekcija sektoru u kojem su zbog dvije korona sezone, unatoč solidnoj posjeti, investicije ipak znatno usporile. Iz sektora stižu upozorenja da dobit koju su vodeće turističke kompanije generirale tijekom prošle i ove godine ipak pokriva samo 80 posto gubitka iz 2020.
U godini u kojoj Hrvatska turistička zajednica obilježava tri desetljeća rada, stiže i Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine iz koje je jasno kako bi budućnost domaćeg turizma trebala izgledati. Ekološka, ekonomska i socijalna održivost u turizmu, veliki su i izazovni zadaci za turističke djelatnike, ali bez njihova ispunjenja u budućnosti ne može biti ni velikih rezultata.
>> VIDEO Znanstvenici analizirali snimke pluća: Vjeruju da im jedna stvar šteti više od duhana
Lijepo sve to od turizma zaradujemo najvise a traje 3 4 mjeseca mozda da hrvati malo kupuju jaja i ostale proizvode iz hrvatske i lova bi nam ostala u hrvatskoj, a najgora stvar je ta da ljudi poljoprivrednici idu na PickJobs stranicu i onda traze si nove poslove i to baš u turizmu... sto je sramota da tako specijalizirane osobe idu u neki drugi posao a ostavljaju nesto o čemu najvise znaju... sigurno ih ima ovdje koji bi se slozili?